Joseph Robinette „Joe” Biden, Jr. (Scranton, Pennsylvania, 20. studenog 1942.) je američki političar, bivši potpredsjednik SAD-a u mandatu Baraka Obame, a samo ga formalnosti dijele pa postane “izabrani predsjednik SAD.”
Titula “izabrani predsjednik” koristi se do svečane prisege.
Bidenov otac je englesko-francusko-irskog podrijetla, a majka Irkinja. Prije njegova rođenja očeva je obitelj bila bogata, no propao im je posao te neko vrijeme Biden stariji uopće nije imao prihoda. Pradjed po majci, Edward Francis Blewitt, bio senator savezne države Pennsylvanije.
Zbog alkoholizma među svojim precima, Biden je postao žestoki antialkoholičar. Djetinjstvo mu je obilježilo i mucanje, kojeg se uspio riješiti tako što je satima ‘pred ogledalom sricao poeziju’.
Kad je Bidenu bilo deset godina, obitelj se preselila u saveznu državu Delaware, gdje je on nastavio školovanje. Kao učenik s izraženim sportskim talentom i ‘urođeni vođa’, nekoliko puta predsjedao je razredom. Bio je i natprosječan student, uz to aktivist koji je sudjelovao u prosvjedima protiv rasne diskriminacije.
Diplomirao je povijest i političke znanosti, a na proljetnim praznicima na Bahamima 1964. godine upoznao je svoju prvu suprugu Neiliju Hunter, bogatašicu iz države New York. U jednom razgovoru povjerio joj je svoju namjeru da u svojoj 30. godini postane senator, a potom i predsjednik države.
Nije se, međutim, mogao zaštititi od obiteljskih tragedija koje su ga pratile. Neposredno prije njegova prvog izbora u Senat 1972., u automobilskoj nesreći poginuli su mu supruga Neilia i jednogodišnja kći Naomi, a ozlijeđena su i obojica sinova Beau i Hunter., no oni su se oporavili. U znak sjećanja na suprugu i kćer, Biden ne radi 18. prosinca, na obljetnicu njihove pogibije.
Znatno poslije, slijedila je druga tragedija, prije malo manje od šest godina sin Beau, dugogodišnji glavni državni tužitelj u državi Delaweare, preminuo je od raka.
Odvjetnik je postao 1969., a godinu kasnije i vijećnik okruga New Castle. U nacionalni Senat izabran je 1972., kao šesti najmlađi senator u američkoj povijesti.
Od prvih političkih koraka Biden je bio na strani progresivne politike. Protivnik rata u Vijetnamu, davnih dana zagovornik očuvanja okoliša, građanskih prava, pravednog oporezivanja i široke zdravstvene zaštite. Progurao je prve propise prema kojima se ograničavala široka dostupnost vojnog naoružanja u SAD-u. Oduvijek se dobro snalazio u kontaktu s običnim ljudima.
U ovoj je kampanji Biden podsjetio Amerikance bošnjačkog i albanskog podrijetla na svoju ulogu u okončanju ratova i pokolja na zapadnom Balkanu.
Još u ranoj fazi srbijanske agresije na području bivše Jugoslavije, Biden je bio pristaša aktivne, po potrebi i agresivne, vanjske politike SAD-a. Među prvima je Slobodana Miloševića nazvao ratnim zločincem.
Tri je sata 1993. napeto razgovarao sa Slobodanom Miloševićem. Tvrdi kako mu je rekao u lice: “Mislim da si prokleti ratni zločinac i da bi ti trebalo suditi.”
Zalagao se za prekid sankcija na uvoz oružja prema srpskim protivnicima, a njegov utjecaj na Billa Clintona i zalaganje za tu opciju bilo je odlučujuće za vojni angažman NATO-a u zračnim operacijama protiv Srbije i bosanskih Srba.
Biden je bio inicijator rezolucije u Senatu kojom je Clintonovoj administraciji odobreno pokretanje 78-dnevnih zračnih udara na strateške ciljeve u Srbiji.
U Srbiji ga većinom mrze pa je Vučićeva vlast plaćala objave u utjecajnim američkim medijima kojim su pozivale Srbe u SAD-u da glasaju za Ttrrumpa.
Kosovske vlasti smatraju svojevrsnim zaštitnikom. Obećao je da će poništiti učinke Trumpove administracije te pritiskati Beograd i Prištinu kako bi se međusobno priznali. No nije podržao intervenciju protiv Iraka 1991.
Pratile su ga optužbe za seksualno uznemiravanje žena. On je to odbacivao, tvrdeći da nije imao neprilične tjelesne kontakte, ali je i potvrdio kako uviđa da se društveni kriteriji mijenjaju te da ono što se u njegovoj mladosti nije smatralo nepriličnim kontaktom više nije prihvatljivo.
Uoči i za vrijeme ove kampanje, kao i prije, kao protuteža optužbama o Trumpovoj pobjedi uz rusku pomoć, protivnici su Bidena optuživali za mutne poslove njegova sina Huntera vezano za ukrajinski plin.
Joe Biden je profesor je prava na više američkih sveučilišta i od 1973. godine senator države Delaware. Dana 23. kolovoza 2008. godine je objavljeno da ga je Barack Obama, kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD na izborima 2008. godine, izabrao za svog kandidata za potpredsjedničko mjesto.
Nakon Obamine pobjede na izborima, Biden je u siječnju 2009. godine (kada je Obama stupio na dužnost) postao 47. potpredsjednik SAD-a. Dužnost potpredsjednika prestao je obnašati u 20. siječnja 2017. godine
Uoči utrke za predsjedničkog kandidata, mnogi su unaprijed otpisali Bidena. No čini se da je presudila logika kako je on najbolji izbor za zacjeljivanje rana duboko podijeljene nacije.
Biden je 25. studenog 2015. godine posjetio Zagreb i nazočio sastanku na vrhu pod nazivom Predsjednički proces Brdo – Brijuni 2015. godine: na pantovčaku ga je primila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović
U svibnju 2016. Joe Biden je (s John Boehner) primio je medalju Laetare sa Sveučilište Notre Dame, koja se smatra najvećim priznanjem za američke katolike.
Pred sam kraj mandata, 12. siječnja 2017. godine, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Barack Obama, dodijelio je Joe Bidenu najviši američki civilni orden SAD-a: Predsjedničko odličje slobode. Joe Biden je dobio poseban orden “with distinction”, kojeg su prije njega samo dobili: papa Ivan Pavao II, Ronald Wilson Reagan i Colin Luther Powell.
Pobijedi li, bit će najstariji američki predsjednik dosad, u trenutku preuzimanja dužnosti imati će 78 godina. Također, bit će drugi katolik na čelu SAD-a. Prvi je nasilno uklonjen s vlasti, John Fitzgerald Kennedy, ubojstvom u Dallasu 1963.
M. Marković/Foto: pxll
