Pitanje međunarodne percepcije Hrvatske i Srbije složeno je i višeslojno, no dostupni podaci i istraživanja ukazuju na generalno pozitivniju percepciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici.
Nekoliko ključnih pokazatelja i područja posebno ilustriraju ovu razliku, a detaljnija analiza otkriva brojne nijanse u načinu kako svijet doživljava ove dvije države. Čak ako i upitate različite AI alate (umjetnu inteligenciju) onda će vam i ona reći da Hrvatska uživa itekako veći ugled od Srbije, piše Slobodna Dalmacija
Također, ako se analiziraju dokumentarni i igrani filmovi, serije, izjave u medijima, Hrvatska kudikamo bolje stoji. Naravno, ima i tekstova u stranim medijima u kojima se glorificira Srbija, ali ipak Hrvatska ima bolji tretman.
Hrvatska, kao članica Europske unije od 2013. godine, uživa značajno bolju percepciju u kontekstu demokratskih standarda i europskih integracija. Dok se Hrvatska uspješno integrirala u europske strukture, Srbija se još uvijek nalazi u procesu pristupnih pregovora, što stvara određenu razliku u međunarodnoj percepciji. Smatra se da Srbija još dugo neće ući ni u EU, ni u OECD.
Hrvatska je tijekom pristupnog procesa uspješno implementirala brojne reforme i uskladila svoje zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom. To uključuje značajne promjene u područjima pravosuđa, zaštite okoliša, poljoprivrede i mnogih drugih sektora. S druge strane, Srbija je otvorila većinu pregovaračkih poglavlja, ali tempo reformi i usklađivanja s EU standardima često se ocjenjuje kao nedovoljno brz.
Hrvatska pozicija
Hrvatska pokazuje jasnu prozapadnu orijentaciju i potpunu usklađenost s politikama EU-a, što pozitivno utječe na njezinu međunarodnu percepciju. Prema istraživanjima International Republican Institute, velika većina hrvatskih građana podržava članstvo u EU i NATO-u.
Hrvatska je aktivno uključena u brojne europske inicijative i programe, te su prognoze jako dobre:
-
- Sudjelovanje u Schengenskom prostoru
- Ulazi u OECD
- Jedna je od najprivlačnijih zemalja za poslovanje u ovom dijelu Europe
- Više nego povoljan kreditni rejting
- Jako je sigurna i politički stabilna, uredna je promjena vlasti
- Povećava industrijsku proizvodnju
- Uvela je euro
- Aktivno sudjelovanje u programima EU za mlade
- Razvoj prekogranične suradnje
- Sudjeluje u konstruktivnim dijalozima u Europi i svijetu
- Pravne institucije su uglavnom i zasad slobodne
Srbijanska pozicija
Srbija održava složeniju vanjskopolitičku poziciju, balansirajući između Zapada, Rusije i Kine. Ova “politika ekvidistance” često rezultira manjom predvidljivošću u međunarodnim odnosima, što može utjecati na percepciju zemlje u međunarodnoj zajednici.
Ključni aspekti srbijanske vanjske politike uključuju:
-
- Održavanje bliskih veza s Rusijom
- Razvoj ekonomske suradnje s Kinom
- Tvrdnja da žele nastavak EU integracijskog procesa, a u stvarnosti odugovlače, jer će morati uvesti i nove zakone prema kojima će vlast moguće biti odgovorna za brojne kriminalne djelatnosti i veze s podzemljem. ‘Gluma‘ u odnosima s EU je prvenstveno zbog milijardi eura koje im Europa šalje
- Navodna regionalna suradnja na Zapadnom Balkanu, koja se prema vani predstavlja kao pozitivni i konstruktivni dijalog, a u stvarnosti je svađanje cijelog Balkana i poticanja Srba izvan Srbije da se bune protiv država u kojima žive
- Nema katarze, Srbi se potiču da misle kako su za sve ratove krivi neki drugi, iako je najveća krivnja na Srbiji.
- Konstantna kriza koja uvjerava strane partnere da zemlja nije stabilna
- Odgađanje priznanja Kosova, što samo produžava agoniju
Suočavanje s prošlošću
Način suočavanja s prošlošću također značajno utječe na međunarodnu percepciju obiju zemalja. Hrvatska je, unatoč određenim izazovima, pokazala veću spremnost za suradnju s međunarodnim institucijama i suočavanje s osjetljivim pitanjima iz prošlosti.
Uhitili smo dio vojnika i časnika koji su činili zločine, mediji o tome otvoreno pišu dok su Srbiji mediji povijest olako ‘brišu‘ i cenzuriraju sve pokušaje da se napiše istina.
Ključni elementi hrvatskog pristupa uključuju:
-
- Suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju
- Programe pomirenja sa susjednim državama
- Razvoj obrazovnih programa o ratnoj prošlosti
- Zaštitu prava manjina
Srbija se, s druge strane, još uvijek suočava s određenim poteškoćama u ovom procesu, što povremeno negativno utječe na njezinu međunarodnu percepciju. Izazovi uključuju:
-
- Sporiju dinamiku suradnje s međunarodnim institucijama
- Različite interpretacije povijesnih događaja, tj. laganje građanima i skrivanje istine
- Nedostatak katarze
- Kompleksne odnose sa susjednim državama
- Pitanja ratnih zločina i nestalih osoba
Ekonomski pokazatelji također igraju važnu ulogu u međunarodnoj percepciji:
Hrvatska
-
- Viši BDP po stanovniku
- Razvijeniji turistički sektor
- Veća integriranost u EU tržište
- Stabilnija monetarna politika
Srbija
-
- Niži troškovi rada
- Nestabilna vlast
- Konstantna kriza negativno utječe na ekonomsku stabilnost
- Veća ovisnost o stranim investicijama
- Različiti trgovinski partneri
- Slabe institucije
Transparentnost i borba protiv korupcije
Prema najnovijem izvješću Transparency Internationala iz 2023. godine, Hrvatska je rangirana na 57. mjestu od 180 zemalja s 50 bodova, dok je Srbija pozicionirana značajno niže – na 104. mjestu s 36 bodova.
Ovi podaci jasno pokazuju da međunarodna zajednica percipira Hrvatsku kao zemlju s boljim antikorupcijskim standardima.
Detaljnija analiza pokazuje da Hrvatska bilježi napredak u nekoliko ključnih područja borbe protiv korupcije:
-
- Jačanje institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije
- Unaprjeđenje zakonodavstva u području javne nabave
- Povećanje transparentnosti u radu javne uprave
- Implementacija digitalnih rješenja za smanjenje korupcijskih rizika
Srbija također poduzima korake u borbi protiv korupcije, ali se suočava s većim izazovima u implementaciji antikorupcijskih mjera i održavanju kontinuiteta reformi.
Zaključak
Iako obje zemlje imaju svoje specifične izazove i područja za napredak, dostupni pokazatelji sugeriraju da Hrvatska trenutno uživa pozitivniju međunarodnu percepciju.
Ovo se posebno očituje kroz članstvo u EU, pokazatelje demokratskih standarda i transparentnosti te općenitu usklađenost s zapadnim vrijednostima, zaključuje autor u Slobodnoj Dalmaciji
D.M. /Foto: Schuttestock