Trump i Putin sat i pol razgovarali o miru u Ukrajini. Što su sve ogovorili

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je telefonski razgovarao o ratu u Ukrajini s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, što je velik korak prema diplomatskim pregovorima o sukobu koji je republikanac obećao završiti.

U podužoj objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social Trump je rekao da su se on i Putin „složili da njihovi pregovarački timovi odmah počnu pregovore”, a da će on krenuti pozivom predsjedniku Zelenskiju kako bi ga se „informiralo” o njihovom razgovoru.

Kremlj je objavio da su Trump i Putin razgovarali oko sat i pol te da su se dogovorili susresti. Ruska novinska agencija TASS piše da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu.

Republikanac u svojoj objavi govori o „dugom i veoma produktivnom” razgovoru s ruskim kolegom o „Ukrajini, Bliskom istoku, energetici, umjetnoj inteligenciji, snazi dolara i raznim drugim temama”.

“Osvrnuli smo se na veliku povijest naših nacija i činjenicu da smo se zajedno toliko uspješno borili u Drugom svjetskom ratu, prisjećajući se da je Rusija izgubila desetke milijuna ljudi, a i mi također mnogo njih”, piše Trump na svojoj platformi.

“Obojica smo govorili o snazi naših naroda i velikim dobrobitima koje ćemo jednog dana imati od naše suradnje. No prvo, kao što smo se složili, moramo zaustaviti milijune smrti koji se događaju u ratu Rusije i Ukrajine. Predsjednik Putin čak je koristio moj vrlo snažan moto iz kampanje: zdrav razum”, objavio je Trump.

Nakon razgovora i s ukrajinskim predsjednikom, Trump je na Truth Socialu napisao da Zelenski želi “sklopiti mir”.

“Razgovor je prošao jako dobro. On, kao i predsjednik Putin, želi sklopiti MIR”, napisao je.

Zelenskijev ured potom je objavio da su on i Trump razgovarali oko sat vremena, a sam ukrajinski predsjednik na X-u je napisao da je s Trumpom razgovarao o “prilikama za postizanje mira”, o “našoj spremnosti da radimo zajedno …i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine… uključujući dronove i druge napredne industrije”.

Američki predsjednik objavio je da je uputio državnog tajnika Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza te veleposlanika i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore za koje „snažno vjeruje da će biti uspješni”.

„Milijuni ljudi su poginuli u ratu koji se ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik, no on se dogodio i mora se završiti”.

Trump je tijekom svoje predsjedničke kampanje tvrdio da će zaustaviti rat u Ukrajini u 24 sata od ulaska u Bijelu kuću, ne otkrivajući kako to misli postići.

Njegov ministar obrane Pete Hegseth ranije u srijedu je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao da povratak Ukrajine na granice od prije 2014. nije realističan te da američka vlada ne vidi članstvo Kijeva u NATO savezu kao rješenje za kraj rata.

Oko petine ukrajinskog teritorija danas je pod ruskom okupacijom. Moskva od Kijeva za prekid sukoba traži dodatan teritorij i trajnu neutralnost.

Ukrajina traži da se Rusija povuče s osvojenih teritorija te želi članstvo u NATO-u ili slične sigurnosne garancije koje će ju štititi od budućih napada istočne susjede.

Po posljednjim nastupima ukrajinskog vodstva čini se da je Kijev spreman odustati od članstva u Sjevernoatlantskom savezu, no naglašava da mu je za primirje potrebna vojna podrška.

„Ako Ukrajina nije u NATO-u, to znači da će Ukrajina graditi NATO na svom teritoriju. Dakle, trebamo jednako brojnu vojsku kao što je danas imaju Rusi”, rekao je Zelenskij u intervjuu za The Economist objavljenom u srijedu.

“A za sve ovo trebamo oružje i novac. I to ćemo tražiti od SAD-a”, rekao je ukrajinski predsjednik, nazvavši to “planom B”.

Hegseth je u Bruxellesu pak rekao da će većina buduće vojne pomoći Ukrajini morati doći od europskih saveznika.

Hina/Foto: TASS