Na trgu ispred Kneževa dvora Merkel se rukovala s brojnim okupljenim Dubrovčanima. Skupina španjolskih turista ju je na ulici izviždala.
U utorak u podne njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Knežev dvor u Dubrovniku na skup Brdo-Brijuni gdje su je dočekali predsjednik Ivo Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor, čelnici zemalja koji su pokrenule inicijativu godišnjeg okupljanja šefova država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.
Po dolasku na trg ispred Kneževa dvora, dobro raspoložena Merkel se, osim sa svojim kolegama političarima, rukovala i s brojnim okupljenim Dubrovčanima i turistima. No, nisu svi bili oduševljeni što vide njemačku kancelarku u Dubrovniku. Skupina španjolskih turista ju je na ulici tako izviždala, što je Merekel komentirala: “Ovo su sigurno navijači Argentine i Brazila.”
Summit EU-zapadni Balkan
Uz razumne mjere osiguranja, kako turisti iz cijelog svijeta ne bi bili zakinuti za istraživanje ljepota starog grada, u Dubrovnik su stigli i predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.
Brdo-Brijuni proces nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu počeo u Zagrebu 1. srpnja 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom 25. srpnja 2013. na Brdu kod Kranja.
Na neformalnom sastanku u tzv. Gymnich formatu, kao glavne teme sastanka najavljene su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Europske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Europe i energetska politika.
Počasna gošća skupa, njemačka kancelarka Merkel, stigla je u Dubrovnik s najbližim suradnicima i, kako se doznaje, posebno će htjeti razgovarati o regionalnoj suradnji i poslu što ga u tom kontekstu još treba napraviti. Očekuje se da će sastanak uroditi pozivom novoj Europskoj komisiji, koja s radom počinje na jesen, da se 2015. održi summit EU-zapadni Balkan.
U ponedjeljak je na najvećem skupu poslovnih lidera regije u Cavtatu, na Summitu 100, predsjednik Josipović izjavio da dolazak Merkel znači punu potvrdu regionalne politike koju zagovara.
“Taj je sastanak vrlo važan za sve nas jer na neki način znači punu afirmacija regionalne politike koju osobno zagovaram, ali i drugi političari u regiji, u prvom redu moj partner u organizaciji tog skupa Borut Pahor. To je potvrda da je naša politika, naš odnos prema regiji postao uglavnom odnos Europske unije prema regiji”, ocijenio je Josipović.
Kako je Francuska izrazila želju da ostane podrobno “informirana o ovom prostoru”, u ime francuskog predsjednika u Dubrovnik je stigao državni tajnik za EU poslove Harlem Desir.
Hollande je, naime, na prošlogodišnjem sastanku kazao da “Francuska sad planira u idućim godinama igrati aktivniju ulogu u jugoistočnoj Europi”.
Zemlje regije želimo u EU
Ovogodišnji sastanak u Dubrovniku nastavak je strateškog dijaloga lidera jugoistočne Europe, koji je u ovom formatu započeo u Zagrebu, 1. srpnja 2013. godine, a nastavljen je sastankom Brdo procesa s predsjednikom Francuske Françoisom Hollandeom 25. srpnja 2013. na Brdu kod Kranja. Teme ovogodišnjeg sastanka su politička situacija i odnosi u regiji, nastavak politike proširenja Europske unije, ključni infrastrukturni projekti u ovom dijelu Europe (završetak Jadransko-jonskog autoputa, željeznički koridor) i energetska politika.
“Mislim da dolazak kancelarke Merkel, kao što je to bio i dolazak francuskog predsjednika Hollandea u Sloveniju na prošli sastanak, pokazuje da je Europska unija zainteresirana da u svojim članicama Hrvatskoj i Sloveniji, prepozna perjanice europske politike prema regiji, a ona znači Europa, cjelina, nitko nije isključen, svi su dobrodošli, ali, naravno, svi moraju ispuniti određene uvjete”, istaknuo je Josipović i rekao da je njezin dolazak puna potvrda regionalne politike.
Inače neki od predsjednika iz regije stigli su još jučer te su u Cavtatu sudjelovali na trećem poslovnom skupu Samit100 na kojemu su se okupili vodeći poduzetnici i gospodarstvenici.
“Zajednički interes svake od zemalja, da se suradnja produbi, da se sruše barijere koje se tiču investiranja, posla, i one barijere, mentalne, političke, zakonske i druge, koje onemogućavaju zajednički nastup na trećim tržištima”, rekao je predsjednik.
Želja je svih da zemlje jugoistočne Europe jednog dana budu u Europskoj uniji, uz ispunjavanje kriterija neophodnih za članstvo, složili su se u utorak predsjednik Ivo Josipović i njemačka kancelarka Angela Merkel nakon završetka plenarnog sastanka Brdo-Brijuni procesa istaknuvši da su im u tome i Njemačka i članice EU iz regije spremne pomoći.
“Želja svih ovdje je da jugoistočna Europa jednog dana bude u Europskoj uniji, kada za to budu ispunjeni uvjeti”, rekao je Josipović. Hrvatska i Slovenija biti će “glasnogovornici europskog puta zemalja regija”, dodao je šef hrvatske države.
Kancelarka Merkel također je jasno dala do znanja da Njemačka stoji uz bok zemljama koje žele ostvariti svoje europske ambicije.
“Sve imaju perspektivu ulaska u EU. To nisu samo riječi”, kazala je kancelarka ističući primjer Hrvatske i Slovenije.
Pomoć poplavljenima
Josipović i Merkel bili su jednoglasni po pitanju ispunjavanju kriterija za članstvo. Dok je Josipović ustvrdio da su se za Hrvatsku visoki standardi pokazali dobri ustvrdivši da je ona postala “bolje društvo”, njemačka kancelarka istaknula je da je Njemačkoj važno da kriteriji budu ispunjeni, ali da, iako se na Njemačku gleda kao “vrlo strogu” po tom pitanju, ona neće stajati po strani već je spremna dati potporu zemljama aspirantima. Josipović je, govoreći o prevladavanju problema koji muče regiju i napretku u odnosima koje su ostvarili Beograd i Priština, istaknuo da “još više treba hrabrosti da se taj europski duh ne izgubi”.
“Podržavamo visoke standarde, ali smo tu da im pomognemo da se standardi prihvate”, rekao je Josipović.
Također se osvrnuo na novu Europsku komisiju koja s radom počinje na jesen i izrazio uvjerenje da će na tragu stare Komisije i ovaj novi sastav nastaviti politiku otvorenih vrata.
“U Europskoj komisiji postoji kontinuitet politike otvorenih vrata i i mislim da će nastaviti i unaprijediti tu politiku koju je provodila dosadašnja Komisija”, rekao je predsjednik.
Što se tiče njemačko-hrvatskih odnosa, koji su prvog dana članstva Hrvatske u EU obilježeni slučajem Perković, Merkel je rekla da je to točno, ali da su “odnosi Hrvatske i Njemačke tradicionalno dobri”.
“Naši odnosi su dobri ne samo između političkih institucija već i ljudi. Imamo izvanredne odnose”, kazala je Merkel i dodala da Hrvatska prolazi kroz teško razdoblje ali da je Njemačka tu da joj pomogne.
Kako je bilo i najavljeno, sudionici skupa su razgovarali o infrastrukturnim projektima i energetici, za što je, kako je kazao Josipović, “Hrvatska vitalno zainteresirana”, prvenstveno za željeznički pravac München- Istanbul i Jadransko jonsku autocestu te “energetske politike unutar energetskih politika EU-a”.
“Politička i gospodarska perspektiva su tijesno povezani”, ocijenila je Merkel i podsjetila da do 2020. na raspolaganju stoji 11,7 milijardi eura za projekte u infrastrukturi.
Njemačka kancelarka izrazila je sućut obiteljima žrtava poplava u regiji.
Predsjednik Josipović je u izjavi za medije kazao da će se sa skupa u Kneževom dvoru Europskom vijeću uputiti poziv za održavanjem summita EU-zapadni Balkan.
Na skupu su sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Đorge Ivanov, Slovenije Borut Pahor i Srbije Tomislav Nikolić.
Nikolić pohvalio Hrvatsku i Sloveniju
Slovenski mediji u utorak su dali posebnu pozornost regionalnom summitu Brijuni-Brdo održanom u Dubrovniku, posebno ističući prisutnost njemačke kancelarke Angele Merkel i njezine poruke usmjerene k eurointegraciji regije.
Slovenska tiskovna agencija STA posebno je naglasila da je summmit rezultat inicijative Hrvatske i Slovenije glede procesa regionalne suradnje i pomirenja. STA ističe riječi slovenskog predsjednika Boruta Pahora da bi EU regiji trebala davati posebnu pozornost jer njena integracija znači onemogućavanje potencijalnih regionalnih konflikata.
Vodeći slovenskih dnevnik “Delo” navodi da je dubrovački skup upozorio da se multilateralna i bilateralna pitanja u regiji moraju redovno rješavati, te da je to bila “središnja poruka” summita. Njemačka kancelarka Merkel u Dubrovniku je državama zapadnog Balkana još jednom dala jamstva za potporu svim njihovim aktivnostima čiji je cilj ulazak preostalih država u EU, dok je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić “iskreno pohvalio Sloveniju i Hrvatsku”, rekavši da one uspješno pomažu Srbiji da izgradi o sebi pozitivniju sliku u svijetu, navodi Delo.
Pruga Muenchen-Istanbul preko Zagreba
Čelnici regionalnih zemalja pozvali su u utorak EU da uključi Zapadni Balkan u europske prometne i energetske karte i najavili da će novu Europsku komisiju potaknuti da financira izgradnju cesta i željeznica u jugoistočnoj Europi, jer je riječ o projektima “unutar Europe, za Europu”.
“Priznajemo da je loše stanje infrastrukture u regiji ozbiljna prepreka gospodarskom rastu te slobodnom protoku ljudi, roba i kapitala. To nije samo regionalna infrastruktura, nego i europska”, stoji u zaključcima regionalnog summita Brdo-Brijuni u Dubrovniku.
Čelnici zemalja bivše Jugoslavije i Albanije ključnim smatraju završetak gradnje Jadransko-jonske autoceste i željezničke pruge Muenchen-Istanbul preko Ljubljane, Zagreba i Beograda.
“Te projekte vidimo kao europske projekte iz svih aspekata: planiranja, financiranja i izgradnje. Sve faze treba raspraviti, dogovoriti i izgraditi unutar Europe, za Europu.”, ističu osmorica šefova država.
Najavili su da će novu Europsku komisiju, o kojoj će Europsko vijeće raspravljati u srijedu u Bruxellesu, potaknuti da ojača planiranje strateške europske prometne i energetske infrastrukture i uključi zapadni Balkan u europske karte.
(Hina, maxportal, Foto: Fah)
