Radio televizija Srbije od Grada Dubrovnika zatražila je dozvolu za snimanje filma ‘kultura Srba’ u Dubrovniku. No, dubrovački gradonačelnik Mato Franković nije prihvatio njihov prijedlog.
– Rekli su da žele snimati o povijesnim znamenitim osobama a naveli su o kojima se to radi: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drug i – kazao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika za RTL.
Na odbijencu je reagiralo i srpsko veleposlanstvo u Hrvatskoj, no očito se radi o još jednoj u nizi provokacija.
Prije deset godina (2012.) u Beogradu je, u nakladi Arhiva Srbije, tiskan zbornik “Kultura Srba u Dubrovniku 1790. – 2010.“.
“Katalog na 430 stranica rezultat je višegodišnjeg rada interdisciplinarnog tima stručnjaka na obradi i prezentaciji kulturnog naslijeđa Srba u Dubrovniku”, navodi se u opisu knjige čiji su autori Goran Spaić, Miroslav Perišić i Jelica Reljić.
Podsjetimo, Srbija je nedavno donijela ‘Zakon o kulturnom nasleđu’ kojim se cijela dubrovačka književnost do 1867. svojata kao srpska, te tvrdi da velikani Držić i Gundulić pripadajujednako i srpskoj i hrvatskoj kulturi’ na što su uslijedile reakcije posebice iz Dubrovnika.
Obuljen Koržinek: Zakon je skandalozan
Prva je reagirala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, zatim Ministarsvo vanjskih poslova, oglasila se Matica Hrvatska, članovi Akademije, Hrvatski P.E.N. centar, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje te poznati djelatnici u kulturi iz Dubrovnika.
Ministrica Obuljen Koržinek kazala je da Zakon o kulturnom naslijeđu koji je usvojen u Skupštini Srbije skandalozan te da poseže za našom baštinom i teritorijem i najavila reakciju. HDZ-ov Brako Bačić Zakon je nazvao opasnim. Europarlamentarac Karlo Resler pozvao je Europsku komisiju da reagira na spornu odredbu srbijanskog Zakona o kulturnom nasljeđu.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da će Srbija zbog otimanja hrvatske kulturne baštine snositi posljedice u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića:
– Dom Marina Držića smatra neprihvatljivim i neutemeljenim Zakon o kulturnom nasljeđu Republike Srbije i njegov članak 23 koji ističe dvojnu pripadnost dubrovačke književnosti. Opetovano svojatanje hrvatske kulturne baštine nastavak je skandalozne prakse čiji je izdanak uvrštavanje drama Marina Držića u ediciju “Deset vekova srpske književnosti“ u nakladi Matice srpske iz Novog Sada.
Ljudi zabilj i ljudi nahvao
Prisvajanje hrvatskih književnika u pokušaju popunjavanja rupa srpske književnosti koja nema pisanih djela na narodnom jeziku do pojave Dositeja Obradovića u drugoj polovici 18. stoljeća navodi na pitanje koliko su u Srbiji pažljivo pročitali i shvatili poruke Marina Držića?! Laž i krađa svojstvo su “ljudi nahvao”, koje je Držić davno raskrinkao kao one koji “srce ne nose prid očima, već im se ono maškarava”.
Zakon kojim pokušavaju proglasiti dubrovačku književnost i srpskom smatramo upravo time – maškaravanjem istine. A istina koja svakoga može pogledati u oči je kako je Marin Držić najveći hrvatski komediograf i jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca uopće – ističe Matić
Zakon je prokomentirao povjesničar te bivši intendant i ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender.
– Prihvaćanje “Zakona o kulturnom nasleđu” u srpskom parlamentu, a posebice zbog članka 23, morao je – u skladu s diplomatskim uzusima – potaknuti primjerene reakcije Ministarstva kulture i medija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH prema nadležnim tijelima susjedne države.
Pretpostaviti je kako se time zapodjenuo svojevrsni diplomatsko-politički “razgovor” koji Hrvatska nije ni mogla ni smjela mimoići. Čitajući sporni članak, koji definira “staru i retku” bibliotečnu građu pod naslovom “Stare srpske knjige”, nalazimo u stavku 4 “izdanja dubrovačke književnosti koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi”, zapitate se što o tome treba reći s pozicije hrvatske povijesti književnosti i hrvatske kulture.
Akademik Paljetak: “I oni znaju da nije njihovo”
Pjesnik, prevoditelj, književnik i umjetnik, akademik Luko Paljetak, s druge strane ističe da svemu ne treba pridavati toliku pažnju, niti se uopće obazirati na ovakve stvari:
– Nisam čitao taj zakon, ali neka uzmu sve što nemaju, znam tu njihovu tendenciju i težnju jer to rade već godinama, ali se ne bih na to obazirao. Lupež je uvijek lupež i dokazivati da je ukrao nešto što nije njegovo neprestano znači zapravo braniti sebe od nečega od čega se ne treba braniti. Ionako, oni koji to tvrde sami savršeno znaju da to nije tako.
Ni država ni Ministarstvo, nitko na to ne bi trebao reagirati jer je to besmislica, kao što je besmislica da je Đoković “spasitelj svijeta” ili “drugi Krist”, kao što je besmislica da je aramejski prijevod sa srpskog. Time se ne treba niti vrijedi baviti, to je čista besmislica. Čim se počneš time baviti, onda će onaj treći koji to promatra pomisliti da nekog “vraga” u tome ipak ima – komentira Paljetak.
Dobroslavić: ‘Okanite se ćorava posla’
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić komentirao je usvojeni Zakon o kulturnom nasljeđu Repubilke Srbije kojim se svojata dubrovačka književnost. Nazvao je to novom uvredom za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju od strane srbijanske vlasti.
– Tim zakonom kojim se svojataju dubrovački književnici zapravo se potvrđuje velikosrpski projekt koji očito nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji.
Velikosrpski projekt koji poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju Dubrovnikom, velikosrpski projekt koji je prije tri desetljeća razarao povijesnu jezgru Dubrovnika, opljačkao i spalio Konavle, Župu dubrovačku, Dubrovačko primorje, koji je nanio puno zla cijelom prostoru bivše zajedničke države i koji je također nanio golemu štetu svom vlastitom narodu u Hrvatskoj, na Kosovu, a to isto sada rade svojim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.
Mi smo 90-ih godina porazili velikosrpski projekt na ovom prostoru i u cijeloj Hrvatskoj. Nećemo dopustiti da se on realizira niti u budućnosti.
Dubrovnik je bio, ostao i bit će uvijek hrvatski, tako i njegova kulturna baština. Poruka srbijanskim vlastima je da se okane ćorava posla jer posezati za tuđim kulturnim blagom, za tuđim teritorijima, neće im uspjeti i bolje da to ne rade.
Poruka sugrađanima je da mogu biti mirni. Mi ovdje i naša Vlada očuvat ćemo naše kulturno blago, hrvatski Dubrovnik koji će biti takav zauvijek – kazao je župan Dobroslavić.
R.I. /Foto: hrt
