Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu čijim bi usvajanjem populistički Pokret Europa premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici.
Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore. Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta “Europa sad”.
Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usaglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.
Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici.
Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti moglo bi se znati u već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Bruxellesu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja.
U najavi oštar odgovor hrvatske diplomacije
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao “žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi štetilo Crnoj Gori.
Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu.
No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi “Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”.
Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da “može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori”.
“Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagat ćemo njoj. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti”, rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.
Što piše u Rezoluciji o Jasenovcu?
U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.
Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.
U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.
Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika.
Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića.
Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori.
Lekić: Rezolucija je visoko rizična za sudbinu Vlade Crne Gore
Lider Demosa, bivši ministar vanjskih poslova Miodrag Lekić smatra da je predložena Rezolucija o Jasenovcu i drugim genocidima potencijalni kamen spoticanja i visoko rizična za sudbinu Vlade Crne Gore i parlamentarne većine.
Lekić je to rekao u intervjuu za podgorički Dan i istakao da ne vidi da bi logor Jasenovac trebalo biti izuzet, a najmanje zato što nam je, kako kaže, “to neko javio ili zaprijetio”.
“Ne znam što se dešava unutra, ali čini se da i rezolucije o genocidu, pa i onim genocidima van Crne Gore, predstavljaju visok rizik za trajanje crnogorske vlade. Što mnogo govori o nekom poremećaju i paradoksalnom položaju Crne Gore.
Ne ulazeći sada u temu otvorene sezone usvajanja rezolucija o teškim temama balkanske prošlosti, dakle imajući rezerve prema bilancama svega toga, ne vidim da bi logor Jasenovac trebalo biti izuzet. Najmanje zato što nam je to neko javio ili čak zaprijetio”, naveo je Lekić.
Hina/Foto: Skupština Crne Gore
