Tijekom prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji broj djece koju su u Njemačkoj rodile majke s hrvatskim državljanstvom povećao se za više od 60 posto. Prije dvije godine (2017.) rođenih je bilo više od 4000. Istodobno je broj rođene djece u Hrvatskoj pao na najnižu razinu u posljednjih 70 godina.
O toj temi za HRT je govorio profesor dr. Ivan Ćipin, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kaže da je u posljednjih 17 godina u Njemačkoj rodilo 54.438 Hrvatica
Profesor Ćipin je podatke je sažeo u analizi pod nazivom “Rađanje Hrvatica u Njemačkoj“.
– Zapravo smo radili samo jednu osnovnu statističku analizu broja živorođenih od majki koje imaju hrvatsko državljanstvo, a žive u Njemačkoj. Izračunao sam i stopu fertiliteta. Podaci su takvi da je prosječni broj živorođenih u dvijetisućitima od majki koje imaju hrvatsko državljanstvo oko 3200, a da je većina te djece stekla njemačko državljanstvo, znači od 85 do 90 posto, da bi se ta situacija preokrenula u zadnjih nekoliko godina, kada je došlo do jačeg iseljeničkog vala nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Broj živorođenih koji nemaju hrvatsko državljanstvo popeo se oko 45 posto, blizu 50 posto, kaže Čipin naglašava da otac ili majka u Njemačkoj moraju biti legalno prijavljeni najmanje osam godina kako bi dijete dobilo državljanstvo.
Medijskom zabludom naziva nastojanja da se dramatično, katastrofalno prikaže da iseljavaju dominantno cijele obitelji.
– To nije istina. Ako pogledamo podatke njemačke migracijske statistike koja nije idealna, djeca mlađa od 18 u ukupnom broju doseljenih iz Hrvatske, sudjeluju s otprilike 13 posto. Dominantno iseljavaju mlađi muškarci i muškarci srednje dobi. Njih pola, u dobi od 18 do 49 godina, čine polovinu svih doseljenih iz Hrvatske u Njemačku. Pola od tog broja, znači 25 posto su žene u toj dobi, 13 posto su starija radna snaga od 50 do 64, a starijih od 65 godina je manje od jedan posto.
Dakle, nekakvo dramatično iseljavanje cijelih obitelji iz ove statistike ne može se vidjeti.
Ima li onih koji se vraćaju?
– Njemačka statistika vodi i te podatke. Statistika povratka je takva da pokazuje da se polovina njih zadnjih godina vraća. Ono što je paradoksalno, naša statistika to nije zabilježila jer se ti ljudi nisu odjavili. Znači oni su otišli u Njemačku, nisu se tamo najbolje snašli, neko vrijeme su ondje bili, Nijemci ih registriraju odmah u svoj lokalni registar… I ako tamo ne uspiju, a ima brojnih slučajeva da odu sezonski, ne uspiju naći zadovoljavajući posao, jako je skupo živjeti u Njemačkoj, skupi su stanovi, oni se odjave iz Njemačke. Pitanje je jesu li se vratili u Hrvatsku, oni su u svojoj evidenciji kada su odlazili, napisali da odlaze u Hrvatsku, vjerojatno većina i jest.
Iznio je i neke podatke za Irsku.
– Zadnjih 4,5 godina otprilike od četiri do pet tisuća Hrvata godišnje dolazilo je u Irsku. I to oni koji su dobili njihov PPS broj, što je neka naša varijanta OIB-a. No nisu svi koji su dobili taj broj tamo i ostali. Oko 20-ak tisuća Hrvata živi u Irskoj, rekao je.
Hrvatski populacijski sat
Na stranici Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) stoje zabrinjavajući podaci – primjerice da se stanovništvo Hrvatske prema procjeni smanjuje za jednu osobu svakih 13 minuta i 10 sekundi. To su, kaže, Čipin, izračunali koristeći se podacima Državnog zavoda za statistiku, što je prosjek demografski vitalnih događaja posljednje tri godine.
Matematičkim izračunom napravili su populacijski sat, koji je primjerice na današnji dan u 16.10 pokazao da stanovništvo Hrvatske broji 4.061.539. Čipin napominje da je u današnjim globalizacijskim uvjetima, kada su granice otvorene, kada ljudi žive na relaciji Hrvatska-Njemačka, odlaze, dolaze, jako teško izračunati stvarni broj stanovnika.
Osim o najnovijem istraživanju koje su proveli, je za HRT-a rekao i što misli o Vladinim demografskim mjerama. Kaže da su se mjere koje omogućavaju lakše usklađivanje obiteljskog i poslovnog života pokazale u drugim zemljama kao najbitnije.
– Nakon što se delimitirala rodiljska naknada prvih šest mjeseci, broj živorođenih znatno je skočio. Da Vlada napravi isto to i za drugih 6 mjeseci vjerujem da bi bilo određenog efekta, kazao je.
Uz punu plaću prvih šest mjeseci, kao poticajnu demografsku mjeru navodi i univerzalno pravo na jaslice.
MP/Foto: Na naslovnoj fotografiji su Marica i Josip Leko (prekrasni su) koji su su iz Zageba preselili u njemački grad Hagen.
