“Prema neslužbenim informacijama, koje smo dobili u Domu zdravlja Tomislavgrad, pretpostavlja se da je dr. Bagarić preminuo uslijed srčanoga udara”, objavio je portal Tomislavcity.
Ivan Bagarić (Mesihovina, Tomislavgrad, 11. studenog 1961. – Tomislavgrad, 9. svibnja 2019.), bio je hrvatski političar i liječnik.
Na prvim slobodnim izborima održanim 1990. u BiH izabran je za zastupnika u Parlament BiH (Vijeće općina). Dragovoljac je Domovinskog rata, član GSS RH i načelnik Ratnog saniteta HVO-a.
Od 2003. do 2011. bio zastupnik u Hrvatskom saboru.
Bagarić je rođen u Mesihovini kod Tomislavgrada, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Medicinu je završio na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je na temu “Medicinska služba Hrvatkog vijeća obrane kao model organizacije ratnog zdravstva” na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na temu “Kvaliteta zdravstvene skrbi nakon primarne artroplastike kuka” na Medicinskom fakultetu u Splitu.
Bagarić se politički aktivirao u samom početku demokratskih promjena (ranije nije bio politički angažiran) te je bio sudionik prvog sabora HDZ-a (Zagrebu, Lisinski 1990.). Iste godine je na prvim slobodnim višestranačkim izborima izabran za zastupnika u Parlament BiH (Vijeće općina), a kasnije 1995. i u Parlament ustavotvorne skupštine BiH.
Za vrijeme Domovinskog rata obnašao je dužnost zapovjednika ratnog zdravstva (načelnik Glavnog sanitetskog stožera HVO-a) u Mostaru.
S kolegama dr. Ivanom Šarcem, dr. Radoslavom Juriljem, dr. Tonijem Kolakom, dr. Jadrankom Barišićem, dr. Tugomirom Gverićem, dr. Markom Radošem i drugima istaknuo u organizaciji ratnih bolnica diljem BiH te humanitarnom radu kada je s prof. dr. Slobodanom Langom, Antom Damjanovićem i Brankom Čulom pokrenuo humanitarnu pomoć za Srednju Bosnu, kada je dopremljena pomoć enklavi i narodu u Lašvanskoj dolini (poznatijom pod nazivom “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrnu”).
Bagarić je pokrenuo gradnju bolnice u Novoj Biloj na način da je pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu predložio da bude pokrovitelj izgradnje, što je Tuđman prihvatio. Također, s Ivanom Šarcem, Slobodanom Langom, Andrijom Hebrangom, Jurajem Njavrom, Ivicom Kostovićem i drugima pokrenuo je i osnivanje Medicinskog fakulteta u Mostaru i kasnije bio jedan od matičara fakulteta.
Godine 2003. izabran je u Hrvatski sabor (11. izborna jedinica) gdje je obnašao dužnost zastupnika u dva mandata (2003.-2011.). Njegovim zaslugama Vlada Republike Hrvatske je u vrijeme Ive Sanadera, izdvojila sredstva za dovršetak izgradnje Kliničke bolnice u Mostaru te sredstva (300 milijuna kuna) za izgradnju Sveučilišnog kampusa u Mostaru.
Također, Bagarić je zaslužan i za potpisivanje međudržavnog sporazuma između RH i BiH kojim je riješen status stradalnika (poginulih, ranjenih i zatočenih) HVO-a.
Za vrijeme vlade Jadranke Kosor, pokrenuo donošenje Strategije i Zakona o odnosima RH i Hrvata izvan RH te Deklaracije o potpori hrvatskom narodu u BiH i BiH na putu u EU. Kao posljedica spomenute strategije i zakona, organiziran je Državni ured za Hrvate izvan RH (kao operativno tijelo Vlade RH) i Savjet za Hrvate izvan RH (savjetodavno tijelo Vlade RH).
Obitelji dr. Ivana Bagarića, njegovim kolegama i prijateljima iskrena sućut.
Marko Marković/Foto:press
