Aktualni hrvatski predsjednik, hvaljen kao najpopularniji političar u ovoj jadranskoj zemlji, naširoko je kritiziran zbog svojih populističkih stavova, uključujući protivljenje potpori EU-a Ukrajini, piše u petak ugledni Euronews.
Hrvatski lijevo orijentirani predsjednik Zoran Milanović, glasni kritičar zapadne vojne potpore Ukrajini usred tekuće sveobuhvatne ruske invazije, natječe se za ponovni izbor ovog vikenda protiv niza kandidata, uključujući kandidata kojeg podržava vlada desnog centra.
Zoran Milanović (58), bivši premijer i najpopularniji hrvatski političar, smatra se favoritom na nedjeljnim izborima. No, malo je vjerojatno da će osigurati izravnu pobjedu.
Ako niti jedan od osam kandidata ne dobije više od 50 posto glasova u prvom krugu, drugi krug izbora održat će se 12. siječnja. Milanović je bio strastveni kritičar HDZ-ovog premijera Andreja Plenkovića, desnog centra, a njihovi sukobi, koji su u tijeku, postali su glavna značajka političke scene u Hrvatskoj. HDZ je pak za predsjednika podržao pedijatra i sveučilišnog profesora Dragana Primorca. Primorac se postavio kao ujedinitelj, suprotstavljajući svoju kampanju Milanovićevoj često polarizirajućoj retorici.
Iako se hrvatsko predsjedništvo smatra uglavnom ceremonijalnim, uloga nosi politički autoritet i uključuje djelovanje poput vrhovnog zapovjednika vojske. Milanović, čija je popularnost doživjela skokovito povećanje popularnosti nakon prihvaćanja populističkih tema, bio je uporan kritičar potpore Zapada Kijevu, zagovarajući neutralnost Hrvatske unatoč njezinu članstvu i u NATO-u i u EU-u.
Zabrinutost zbog njegovih nečuvenih komentara
Blokirao je sudjelovanje Hrvatske u misiji obuke koju vodi NATO za Ukrajinu, rekavši: “Nijedan hrvatski vojnik neće sudjelovati u tuđem ratu.”
Primorac je uzvratio isticanjem hrvatske zapadnjačke orijentacije, rekavši da je “Hrvatskoj mjesto na Zapadu, a ne na Istoku.”
No, njegova kampanja zasjenjena je visokoprofilnim korupcijskim skandalom koji je doveo do zatvaranja sada bivšeg hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša.
Politički stručnjak Anđelko Milardović sugerirao je da bi Milanovićev reizbor mogao koristiti demokraciji tako što bi uravnotežio dominaciju vladajuće stranke nad drugim institucijama vlasti. “Zainteresirani smo vidjeti ravnotežu i kontrolu moći”, rekao je.
Međutim, kritičari sadašnjeg predsjednika izrazili su zabrinutost zbog njegove sklonosti izazivanju pomutnje nečuvenim komentarima, koji bi mogli ugroziti priču o uspjehu Hrvatske kao posljednje zemlje koja se pridružila EU 2013., prihvatila euro i ušla u schengenski prostor, smještene na put koji je do sada zaobišao sve bivše jugoslavenske države osim susjedne Slovenije.
Tko su konkurenti
Milanović ima potporu SDP-a lijevog centra, najveće hrvatske oporbene stranke. Tko su ključni konkurenti? Među ostalim protukandidatima je i konzervativna nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić, koja prema predizbornim anketama zauzima treće mjesto. Nekada povezan s krajnje desnom teorijama zavjere sklonom strankom Most, Selak Raspudić sada se kandidira kao nestranački kandidat, fokusirajući se na ekonomska pitanja, pad broja stanovnika i korupciju.
Četvrta je Ivana Kekin iz lijevo-zelene stranke Možemo koja vlada u glavnom gradu Zagreba. Psihijatrica Kekin sebe opisuje kao “predsjednicu nove generacije” te je optužila Primorca i HDZ za preusmjeravanje sredstava iz hrvatskog zdravstvenog sustava.
Četiri dodatna kandidata su u utrci, ali se ne očekuje da će niti jedan proći u drugi krug. Hrvatska ima oko 1,6 milijuna birača s pravom glasa među svojih 3,8 milijuna građana, piše Euronews.
M. M./ Foto: Cropix
