Unatoč procjeni liječnika i meteorologa Ivo Josipović je zapovjedio da helikopter HRZ leti u Tuzlu da bi dobio predizborne poene. Dijete je preminulo, zbog olujnog nevremena ugrozio je život tri člana posade i četiri liječnika. Stradao motor helikoptera – šteta oko 200 tisuća eura
M. Marković/I. Marijačić/A. Černivec Foto: HV
Dana 8. prosinca 2014. vojni helikopter HRZ-a nekoliko je puta polijetao i slijetao. Zadaća je bila prevesti pacijenta iz Tuzle u Zagreb, ali pokazalo se da je pacijent, kad je helikopter sletio u Tuzlu, umro.
Poziv za let došao je od hrvatskog konzula u Tuzli, kontroveznog i više puta javno prozivanog Ivana Bandića. Bilo je predizborno vrijeme, Bandić je nazvao Ured predsjednika vjerujući da će humana gesta pomoći u kampanji Ive Josipovića. Josipović je, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, zapovijed proslijedio načelniku Glavnog stožera HV-a generalu Dragi Lovrić, a ovaj izdao zapovijed šefu HRZ-a da pripreme let za Tuzlu.
Misija je bila prevesti teško bolesno dijete iz tuzlanske bolnice na liječenje u Zagreb. Po dolasku u Tuzlu, hrvatski tim obaviješten je da je dijete preminulo u tuzlanskoj bolnici nakon čega se helikopter vratio u Hrvatsku.
Liječnici iz Tuzle i Zagreba nisu bili za ovakav prijevoz, a meteorolozi su predviđali olujno nevrijeme, helikopter je pretrpio ozbiljna oštećenja, a članovi posade i liječnici spašeni samo zahvaljujući uvježbanim i prisebnim pilotima. Ministar obrane Ante Kotromanović zatražio istragu.
Nije beznačajno da je ministar Kotromanović odluku o istrazi donio tek nakon što je Ivo Josipović izgubio izbore.
Brzo je utvrđeno da je ova letjelica HRZ-a pretrpjela oštećenja zbog iznimno loših meteoroloških okolnosti i da je posada s liječničkom ekipom bila izložena velikom riziku s obzirom da su meteorološke prognoze upozorile nadležne u HRZ-u na teške vremenske prilike toga dana, posebice na području BiH, odnosno ponad Tuzle, no i s obzirom da su liječnici u tuzlanskoj, ali i oni u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica bili informirani da pacijent nije u takvome stanju da može podnijeti zračni helikopterski prijevoz.
Unatoč svim tim činjenicama, netko je uporno inzistirao da se pokrene helikopter pod svaku cijenu, dakle unatoč nepostojanju objektivne potrebe i unatoč silnome riziku za posadu. Prvi put helikopter HRZ-a poletio je poslije 14 sati, ali vratio se nakon što je posada informirana da nisu „pokupili“ liječničku ekipu iz Sestara milosrdnica, o čemu posadu nitko nije ni izvijestio. Nakon toga, helikopter pokreću opet jer je dojavljeno da liječnici samo što nisu pristigli na letjelište Lučko. To se, međutim, pokazalo kao obična dezinformacija.
Iz bolnice Sestara milosrdnica javili su da liječnici nisu ni krenuli. Tek nakon 16 sati, po dolaska liječnika, helikopter polijeće za Tuzlu. Bila je to jedna nepripremljena i neodgovorna avantura, u kojoj su zahvaljujući samo stjecaju sretnih okolnosti članovi posade izbjegli teže posljedice, dovršena je sretno na kraju toga dana, 8. prosinca oko 22 sata.
Povratak nakon 15 minuta
U Zapisniku o ispitivanju svih važnih osoba uključenih u zadaću, zapovjednik EVH, bojnik Saša Crnec, dao je izjavu u kojoj navodi da ga je 8. prosinca brigadni general Brajković, koji se nalazio kod zapovjednika HRZ-a i PZO generala Dražena Šćurija, nazvao i rekao kako se mora obaviti žurni medicinski let u Tuzlu i da se provjeri meteorološka situacija.
Nakon provjere, bojnik Crnec odlučuje da se let može provesti te da postoji mogućnost ulaska u IFR uvjete na području oko zračne luke Tuzla. To su uvjeti u kojima posada upravlja letjelicom samo na temelju instrumenata i podataka zračne kontrole letenja, dakle bez vizualne orijentacije.
Crnec je pitao Brajkovića što je s diplomatskim klirensom i ostalom potrebnom dokumentacijom, kao i s ostalim informacijama vezanima uz let u drugu državu, a ovaj mu je odgovorio da će operativna središnjica HRZ-a sve organizirati i posada će dobiti informacije tijekom leta. Nakon toga posada u sastavu Zoran Arapović (kapetan), Hrvoje Bagarić (kopilot) i Dražen Sopek (tehničar) polijeću malo poslije 14 sati. Ali samo 15-ak minuta poslije nakon polijetanja (ponad Kutine i Novske) zapovijed je glasila da se helikopter vrati jer joj se nije pridružila medicinska ekipa iz Zagreba. Do tada, kaže u svome iskazu bojnik Saša Crnec, nismo ni znali da nam je medicinska ekipa potrebna, kao što nismo ni znali kojom zadaćom uopće idemo u Tuzlu.
Helikopter se, dakle, vratio te je oko 14.40 sletio u Lučko. Bojnik Crnec ističe da mu je u tome trenutku javljeno da su liječnici iz Sestara milosrdnica na putu prema zračnoj luci te on ponovno pokreće helikopter i to oko 15.08 sati. Samo 10 minuta poslije doznaje da liječnici još nisu ni krenuli iz bolnice te zapovijeda da se helikopter zaustavi i čeka daljnje zapovijedi.
Zvao je generala Šćurija, a on ga je uputio na ZOS. Sve u nastavku koordiniram s generalom Jurićem. Liječnici oko 16.10 dolaze na Lučko, ulaze u helikopter koji sada polijeće za Tuzlu u 16.16 sati. Crnec upozorava generala Jurića da slijetanje u Tuzlu može biti upitno zbog pogoršanih vremenskih uvjeta, a posadu savjetuje da, ako na bilo kojem dijelu puta bude pogoršanja prilika, prekinu let i vrate se u zračnu luku.
Let do Županje odrađen je u VFR uvjetima, dakle uz pomoć vizualne orijentacije, a nakon ulaska u BiH, oko mjesta Vučkovići, prelazi se u IFR uvjete zbog oreografije terena i meteoroloških uvjeta. Helikopter je sletio na tuzlanski aerodrom oko 18.16 sati gdje je čekao liječnike i pacijenta iz Tuzle. Izvršen je u međuvremenu pregled helikoptera i ustanovljeno da je stanje bilo u redu. Medicinski tim je oko19.45 sati došao s informacijom da je pacijent umro i da se helikopter može vratiti u Lučko.
Oko 20 sati uslijedilo je polijetanje, a prvih 20 minuta bilo je letenje u IFR uvjetima nakon čega prelaze u VFR uvjete te slijeće u 21.40 sati u Lučko. Let je bio u redu i nisu uočene nikakve nepravilnosti, ali sutradan tijekom provođenja preletnoga pregleda helikoptera uočena su oštećenja na prvome stupnju uvodnika motora, kaže bojnik Crnec.
Oštećen lijevi motor
U službenoj zabilješci o oštećenju helikoptera ističe se da je let provođen noću, a posada je prije ulaska u oblak uključila sustav protiv zaleđivanja. No nakon pet minuta leta u navedenim uvjetima, odmah se pojavila signalizacija da lijevi motor radi s ograničenom snagom, pojavile su se tzv. škare do četiri posto i signalizacija da se helikopter nalazi u području zaleđivanja. Dana 9. prosinca utvrđeno je da su uzrok oštećivanja helikoptera meteorološke prilike, a utvrđeno je i oštećenje lopatice 1. stupnja statora kompresora lijevoga motora. Kao prijedlog mjera navodi se potreba izvršenja dodatnoga specijalnoga pregleda helikoptera i utvrđenje dodatnoga oštećenja kompresora motora.
Dana 14. siječnja 2015. godine ministar obrane Ante Kotromanović potpisao je Odluku o imenovanju Povjerenstva za istragu, kako se navodi, ozbiljne nezgode vojnoga zrakoplova na čelu s bojnikom Zoranom Maranovićem.
Brigadir Ivan Selak 15. siječnja zatražio je žurnu dostavu podataka vezanih uz let helikoptera M- 171 Sh, registracijske oznake 229 tijekom leta Zagreb-Tuzla.-Zagreb te podatke o materijalnoj šteti koja je pritom nastala. Zapovjednik HRZ-a general Bojnik Dražen Šćuri zapovijeda 28. siječnja istragu.
Dana 29. siječnja 2015. načelnik operativne središnjice HRZ i PZO brigadir Nedeljko Zmajić izvješćuje da je 8. prosinca zapovjednik HRZ-a i PZO general bojnik Dražen Šćuri zatražio žurno ispitivanje mogućnosti realizacije medicinskoga leta u Tuzlu, a zadaća je prenesena bojniku Dijnaneževiću da informira dežurnu posadu na letjelištu Lučko iz sastava 91. zb Zagreb.
Zmajić tada naziva meteorologinju Bernardu Krulić iz ZOS-a GS OS RH da ga upozna s meteorološkom situacijom i predloži prosudbu. Ona ga je upoznala da su prilike složene zbog padalina, temperatura i trenutačne vidljivosti, a na području rute da će biti olujnih pljuskova i ograničene vidljivosti. Situacija će biti još lošija i složenija, izvijestila je meteorologinja, a poboljšanje vremena očekuje se tek sljedeći dan. Brigadir Zmajić kaže da je upoznao zapovjednika sa svim time, odnosno da je situacija nepovoljna za vizualno letenje na ruti i da prognoza nije povoljna.
Zapovjednik Šćuri ipak je odlučio realizirati zadaću i krenuti. Do toga trenutka Zmajić kaže da njemu ni ostalima, uključujući i dežurnu posadu helikoptera, nije bila, poznata situacija oko stanja pacijenta, medicinskoj pratnji, međudržavnoj koordinaciji i odobrenju za let vojnoga helikoptera izvan RH, zatim stanje aerodroma u Tuzli kao ni ostalo.
Zmajić u svome izvješću podsjeća da su tuzlanski liječnici prosudili da je stanje ozlijeđenoga takvo da se ne može prevesti zračnim putem i da ne žele preuzeti odgovornost za život ozlijeđenoga tijekom prijevoza, a da su to isto znali i hrvatski liječnici koji su na isti način reagirali pa je uvjeravanje i traženje dragovoljaca među liječnicima u Zagrebu trajalo satima. Sve je riješio ministar Varga koji je liječnicima zapovjedio da moraju letiti prema Tuzli.
Josipović se poigrao životima posade
Iz opisa događaja što su ga dali pojedini časnici u zapovjednome lancu vidljiv je posvemašnji kaos, odnosno situacija u kojoj se ne zna ni tko pije ni tko plaća. Posada helikoptera, kao ni zapovjednici koji upravljanju njome, ne znaju kada, s kim i zašto treba letjeti, zašto nema propisne dokumentacije za let izvan RH, ne znaju hoće li doći liječnici ni kada, hoće li uopće sletjeti s obzirom na vremenske prilike. Zato helikopter nekoliko puta polijeće i vraća se.
Netko moćan očito je odlučio da se leti pod svaku cijenu, izloživši živote posade velikome riziku, unatoč suprotnim sugestijama liječnika i meteorologa. Sva je sreća da se na kraju posljedice svode samo na oštećenje helikoptera.
Neslužbeni, ali dobro obaviješteni izvori izvori kazuju da je bivši predsjednik Ivo Josipović tako htio. Naime, bilo je to doba predizborne kampanje, a on se i ovom nepotrebnom operacijom htio pokazati kao veliki kozmopolit i humanist te uskočiti u pomoć susjednoj državi, kad za to i nije bilo racionalne potrebe. Inicijativa za let iz Zagreba došla iz hrvatskoga konzulata u Tuzli gdje je stoluje kontroverzni Ivan Bandić. Čovjek za koga je već davno pisano da ne bio smio obnašati nikakvu javnu dužnost u Hrvatskoj.
Skandal je to koji zahvaljujući samo nepostojanju težih posljedica dosad nije izbio u javnost.
