Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u utorak je u suradnji s policijom u Hrvatskoj uhitio pet osoba u Rijeci i Međimurju zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti te malverzaciju novcem iz fondova EU-a.
Među uhićenima se našlo i Đuro Horvat, vlasnik i direktor međimurske tvrtke Tehnix, javnosti poznat pod titulom ‘kralj ekootpada’ iz Donjeg Kraljevca.
Od inovatora svjetskog glasa do optuženog za malverzacije u projektu izgradnje sortirnice u Mihačevoj Dragi. Što je sve obilježilo karijeru Đure Horvata, vlasnika Tehnixa, jednog od europskih lidera u ekoindustriji koji se bavi projektiranjem i proizvodnjom servisnih strojeva i opreme za zaštitu okoliša te gospodarenjem otpadom?
Rođen 1943. u selu Draškovcu u Međimurju, Horvat je nakon završene srednje tehničke škole u Varaždinu diplomirao ekonomiju na varaždinskom odjelu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Do osnutka tvrtke, 25 godina bio je voditelj proizvodnje u Končaru. U to vrijeme proputovao je gotovo cijeli svijet, a već tada pratio ga je glas inovatora.
Tehnix je osnovao 1991. godine, a u garaži bi gradio svoje strojeve dok bi u sobi projektirao. Prvo što je konstruirao bila je posuda za sakupljanje otpadnog motornog ulja, a danas vodi tvrtku koja 80 posto proizvoda izvozi po cijelom svijetu; od BiH do Irana, Gane i Indije, a tvornice ima u Srbiji, Rumunjskoj i Mađarskoj.
Horvatu se uspjeh definitivno ne može osporiti. Tijekom godina 80-godišnjak je primio niz nagrada i priznanja za svoj rad i djelovanje na području zaštite okoliša. EY ga je 2016. godine proglasio poduzetnikom godine, nakon čega je izabran za najgospodarstvenika u Europi i nominiran u uži izbor četiri najbolja svjetska EY poduzetnika. CROMA ga je pak proglasila menadžerom godine (kod njih se to plaća), a Općina Donji Kraljevec uručila mu je nagradu za životno djelo.
Nije mu strana ni politika. Horvat je oduvijek naginjao SDP-u, bio je naposljetku i SDP-ov vijećnik u Općini Donji Kraljevec, u kojoj je njegova tvrtka sufinancirala gradnju dječjeg vrtića.
Nikad nije skrivao ni simpatije prema Josipu Brozu Titu, a u nekoliko je navrata predlagao da se njegova grobnica iz Beograda preseli u Kumrovec, smatrajući da bi to pomoglo turizmu.
Prijateljevao je i s Ivom Josipovićem te je on posjetio njegovu tvornicu dva puta u jednoj godini za svoga predsjedničkog mandata. Horvat je bio i u Josipovićevu savjetničkom timu za gospodarstvo.
U vrijeme pandemije koronavirusa tvrtka Tehnix krenula je s proizvodnjom specijalnih mobilnih karantena površine 19,5 kvadrata. Takozvana ‘korona kabina’ mogla je primiti četiri osobe i pružiti sve potrebno za duži oporavak.
Kako je Horvat tada objasnio, takve kabine idealne su za smještaj zaraženih od koronavirusa, bez potrebe ulaska u bolnice, kako bi ih se izoliralo i zaštitilo. No to nije bila jedina donacija tvrtke u kriznim vremenima.
Prošla godina bila je odlična za Tehnix. Prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, prihodi su mu skočili s 50 na 69,8 milijuna eura, za 38 posto. U odnosu na 2017., tvrtka se i više nego udvostručila – prihod joj je tada na godišnjoj razini iznosio 31 milijun eura, a zapošljavali su 358 ljudi.
Dobit Tehnixa također stabilno raste te je od 2017. do 2020. godišnje iznosila po više od dva milijuna eura, da bi preklani skočila na više od 4,5 milijuna eura.
Horvat slovi za jednog od najboljih hrvatskih poslodavaca. Horvat je jedan je od pokretača čuvenog “kluba 1000”, udruženja tvrtki u kojim je prosječna plaća minimalno tisuću eura. Prosječna neto plaća po zaposleniku lani je iznosila 1081 euro .
S primaljivim plaćama tvrtka nije i nema problema s radnom snagom. Tko god je od njih imao blokirani račun, Tehnix im je dao novac da plate dug, a oni su ga tvrtki vraćali bez kamata i do pet godina. Manje iznose je opraštao.
‘Šef iz snova’, nazivali su ga tada. U javnosti je samog sebe nazivao ‘moralnim kapitalistom’ kojemu su na prvom mjestu radnici i pravedan odnos prema njima.
Spomenik Toši Preoskom
No u žižu javnosti Horvat nije dolazio samo zbog poslovnih rezultata i uspjeha, već i zbog sudjelovanja u projektima koji s njegovom strukom baš i nemaju previše veze.
‘Misao vodilja bila je da Tošin kameni lik podsjeća na vrijeme u kojem smo se zajedno veselili i uživali u pjesmama koje su vječne. Kompanija Tehnix, svi njeni menadžeri i suradnici ponosni su i zahvalni Novoj Gradiški što je omogućila da se u gradsku jezgru postavi kamena statua koja će sve prijatelje Makedonije, pa i prolaznike, štovatelje života i brojne druge, pjesmom Toše Proeskog činiti sretnim i vječnim’, naveli su tada iz tvrtke.
No javnost je spomenik dočekala na nož te ga prozvala ‘kičerajem’.
D.M. /Foto pxll
