PREMDA još nije službeno objavljeno, u vojnim se krugovima naveliko šuška da je posao remonta 10 hrvatskih višenamjenskih helikoptera Mi-171Š dobili Rusi, kao originalni proizvođači tih letjelica.
PIŠE: Marko Marković
Taj potez ima dobar tehnički, ali i politički aspekt. Prvo o tehničkom aspektu ovog posla.
Potonji helikopteri proizvedeni su u helikopterskom zavodu u Ulan-Udeu (UUAZ) i u Hrvatsku su dopremljeni krajem 2007. i u prvoj polovini 2008. godine. Od Ruske Federacije nabavljeni su temeljem klirinškog duga bivšeg SSSR-a. Operativno su danas raspoređeni u okviru Eskadrile višenamjenskih helikoptera i stacionirani su na Lučkom.
MORH, odnosno Zrakoplovno tehnički centar (ZTC) prvi put se suočava s remontom Mi-171. Posve je jasno da remontnu dokumentaciju i uvjete za remont Mi-171 za sada posjeduju samo ruski zavodi kao originalni proizvođači. Važnost učešća ruskih zavoda ogleda se u činjenici da se radi o prvom remontu.
U Europi postoji nekoliko renomiranih centara za remont helikoptera iz obitelji Mi-8/17, od Češke, Litve do Slovačke. I u Ukrajini postoje zavodi koji se bave remontom helikoptera Mi-8/17, a tvrtka Motor Sič iz Zaporožja sigurno je jedna od najmjerodavnijih kada se govori o motorima ovih helikoptera, tj. TV3-117.
Krovne institucije za helikoptere iz obitelji Mi-8/17 pa tako i Mi-171 nalaze se u Ruskoj Federaciji. Tvrtka proizvođač Mil predstavlja temeljnu instituciju kada je u pitanju certificiranje zavoda u i izvan Ruske Federacije. Trenutačno, Mil-ov certifikat za remont Mi-171Š nema nitko. Izvan Ruske Federacije, češki LOM Praha predstavlja zavod koji je samostalno proveo remont svojih Mi-171Š, no za takve zahvate imao je ovlaštenje od strane Mil-a, originalnog proizvođača helikoptera.
Internetska peta kolona
Sasvim očekivano, neke struje u MORH-u protive se da originalni proizvođač radi remont helikoptera. Jednostavno, konkurencija je izgubila posao.
Internetska peta kolona koja djeluje preko jednog portala koji prati obranu (skriveni vlasnik je službenik jedne državne agencije?!), a spojen na određene interesne struje u MORH-u, tendenciozno napadaju ministra obrane Damira Krstičevića tvrdeći da su Rusi skuplji i da će, pazite sad, tim poslom, Hrvatska financirati rusku vojnu mašineriju(!?).
Što znači najjeftinija ponuda vidjeli smo u slučaju kvaziremonta MiGova-21 koji se u ukrajinskoj režiji pokazao kao potpuni tehnički fijasko i ugroza nacionalne sigurnosti. Sudski epilog te afere tek slijedi. Najmanje što MORH-u treba je još jedan remont po ukrajinskoj recepturi. No, tome unatoč, ukrajinski lobi i njihovi jahači internetsko-medijskih bespuća ne miruju.
O tome da mala Hrvatska financira rusku vojnu mašineriju trebalo bi angažirati nekog talentiranog pisca znastvenofantastičnih tema. Ako jedna veće država poput Mađarske može remontirat i svoje helikoptere Mi-17 u Rusiju, zašto to ne bi mogla i Hrvatska? Ne samo to, Mađarska će u Rusiji remontirati i svoje borbene helikoptere Mi-24. Ako brojni europski zrakoplovni zavodi surađuju s ruskim Milom, zašto to ne bi mogao i hrvatski ZTC?
S obzirom da je Hrvatska u NATO-u, nameće se pitanje može li surađivati s Rusijom kad su u pitanju helikopteri? Konkurencija Hrvatskoj u ovom velikom ruskom projektu jesu NATO članice. Pri tome posebno valja istaknuti Češku, koja je po pitanju raznih helikopterskih inicijativa prva u NATO alijansi. Izvlači novac iz europskih fondova, njeguje dobre odnose s Rusima, a njihovi glavni simulatorski centar za obuku pilota helikoptera “HTP Ostrava” u ruskom je vlasništvu.
Politički aspekt
Što se tiče političkog aspekta, jasno je da je Hrvatska sada u uzlaznoj fazi odnosa s Ruskom federacijom. Na djelu je otopljavanje odnosa, posebno ekonomskih.
Brojnih hrvatski dužnosnici proteklih mjeseci posjetili su Rusiju, od predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Mire Kovača, do potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić. Kruna posjeta biti će odlazak predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović čiji se dolazak u Moskvu očekuje sredinom listopada kada će se susresti i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Hrvatska je uzorni član EU-a i Sjevernoatlantske vojne alijanse, ali kako je primijetio jedan visoki hrvatski političar „postoji svijet i izvan granica EU-a s kojim trebamo razgovarati i surađivati“.
Zapadna orijentacija predsjednice Grabar Kitarović je neupitna, niti se može dovesti u pitanje. No, Predsjednica je racionalna političarka koja želi surađivati sa svim čimbenicima globalne i europske politike, a što Rusija nesumnjivo jeste. Tim više, što je rusko tržište neograničenih mogućnost iza plasman svih hrvatskih proizvoda. Samo treba odškrinuti vrata.
Foto:morh
