U Vukovaru, koji je tada još bio pod srpskom kontrolom, Srbi su ju gađali jajima, a čuli su se i povici “kurva” i “kučka”. “Dobro mi je došlo znanje srpskog jer sam znala što te riječi znače”, ispričala je kasnije
Umrla je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, objavila je u srijedu njezina obitelj. Albright je umrla u dobi od 84 godine od raka, objavila je obitelj na Twitteru. Bila prva američka državna tajnica, nakon što su prije nje tu funkciju obnašali isključivo muškarci.
– Slomljena srca javljamo vam da je dr. Madeleine K. Albright, 64. američka državna tajnica, ujedno i prva žena na toj poziciji, preminula ranije danas. Uzrok je karcinom. Otišla je okružena članovima obitelji i prijateljima. Ostali smo bez voljene majke, bake, sestre, tetke i prijateljice, navodi se u kratkom priopćenju njezine obitelji.
Albright je kao državna tajnica služila u administraciji predsjednika Billa Clintona i odigrala je jednu od ključnih uloga u američkoj diplomaciji kasnih 90-ih godina, što je uključivalo i angažman SAD-a na području bivše Jugoslavije na kojemu su tada bili okončani ratovi u Hrvatskoj i BiH, ali je divljao obračun Miloševićeva režima s Albancima na Kosovu, što je u konačnici kulminiralo NATO-ovom intervencijom.
Život u Beogradu
Rođena je se 15. svibnja 1937. godine kao Marie Jana Korbelová, a njezin otac Josef Korbel bio je karijerni diplomat. Prije Drugoga svjetskog rata bila je u Beogradu gdje je Josef Korbel radio u čehoslovačkom veleposlanstvu, tijekom rata obitelj je emigrirala u izbjeglištvo u Londonu, a nakon rata ponovno se našla u Beogradu jer joj je otac bio imenovan za veleposlanika.
Otac Madeleine Albright nije bio komunist pa je, kada su komunisti 1948. godine u Čehoslovačkoj počeli preuzimati vlast, smijenjen s ambasadorskog mjesta i premješten u misiju Ujedinjenih naroda u Kašmiru.
Korbelu je to omogućilo da kao funkcionar UN-a svoju obitelj prebaci u SAD i uskoro zatraži politički azil. Uz pomoć nekih prijatelja iz diplomatskih krugova uspio je dobiti profesorsko mjesto na sveučilištu u Denveru, gdje je postao ugledni politolog.
U Denveru je Madeleine Albright provela djetinjstvo i mladost, sve dok 1955. godine nije otišla na studij politologije na slavnom ženskom koledžu Wellesley.
Postala je sveučilišna profesorica, veliki stručnjak za međunarodna pitanja, tako da ju je 1992. predsjednik Bill Clinton imenovao za veleposlanicu SAD-a u Ujedinjenim narodima, a 1996. godine za američku ministricu vanjskih poslova, kao prvu ženu na tom položaju.
Još dok je radila u UN-u bila je kritičarka politike Slobodana Miloševića, pa je proglašena “neprijateljicom Srba”.
U Vukovaru, koji je tada još bio pod srpskom kontrolom, Srbi su je gađali jajima, a čuli su se i povici “kurva” i “kučka”. “Dobro mi je došlo znanje srpskog jer sam znala što te riječi znače. Dok su naši automobili odlazili, poletjelo je i prvo kamenje, jedan je kamen razbio prozor automobila u kojem su bili moji pratitelji”, kasnije je ispričala.
Madeleine Albright je u autobiografiji “Memoari državne tajnice”, koji su objavljeni 2003., zaključila kako je Daytonski sporazum prekinuo rat i afirmirao načelo jedinstvene BiH, ali trebalo je mnogo više od običnog komada papira da taj cilj postane stvarnost.
O Tuđmanu i Miloševiću
Evo kako je doživjela vodeće političare: “U Zagrebu sam srela Franju Tuđmana, sjedokosog samoproglašenog oca domovine. Nekoliko godina prije, ugodno sam s njim ćaskala prisjećajući se ljetovanja na Brijunima u djetinjstvu. No sada sam se sukobila s Tuđmanom kao ekstremnim nacionalistom.
Politički spretan, on je preuzeo u svojoj zemlji kontrolu nad svakom iole važnom institucijom, ali je istodobno izgubio svaku kontrolu nad vlastitim egom. On je pokušao Hrvatsku prikazati kao zapadnu demokraciju, ali je vladao njome željeznom šakom i korumpiranom dušom”, napisala je u memoarima.
O Miloševiću: “Tog popodneva putovala sam u Beograd da se sretnem sa Slobodanom Miloševićem. Unatoč svemu što se o njemu ranije znalo, Milošević je uspio uvjeriti neke diplomate da mu se može vjerovati na riječ. Pomagala je pritom činjenica da je govorio engleski i što je osuđivao svoje sunarodnjake među bosanskim Srbima. Iako je dobar prevarant, on nije na dovoljno sofisticiran način razumijevao Zapad. U svakom slučaju, podcjenjivao je odlučnost administracije predsjednika Billa Clintona.”
“Žena koja mrzi Srbe”
Kad je potkraj 2020. gone bio najavljen njen aagažman u novoj adiminstarviji Joe Bidena, Srbi su skočili na zadnje noge. Pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Albright je tada rekla:
“Korupcija ostaje ozbiljan problem zapadnog Balkana, gdje nacionalistički lideri koriste etničke tenzije, a Kina i Rusija pokušavaju utjecati, posebno u Srbiji. Zato predlažem novu regionalnu strategiju za zapadni Balkan koja se temelji na tri elementa – bližoj suradnji SAD-a s Europskom unijom, suzbijanju korupcije i regionalnom pristupu koji bi promovirao suradnju SAD-a i EU ne samo s državama pojedinačno, već ka zajedničkoj izgradnji ekonomskih veza i političkim reformama.”
“Osim toga, Srbija ne treba blokirati neovisnost Kosova”, dodala je.
Odmah su uslijedile burne reakcije iz Beograda pa je tadašnji ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin izjavio da se od nje mogu očekivati samo “predrasude, laži i mržnja prema Srbima”, a čak će i nekad liberalni portal B92 postavio pitanje: Zašto ova žena toliko mrzi Srbe?
M.M. /Foto: getty
