Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović preminuo je u 93. godini od covida u Vojno medicinskom centru Karaburma, potvrđeno je RTS-u u toj ustanovi.
Jović je rođen 29. listopada 1928., a bio je predsjednik Predsjedništva SFRJ od svibnja 1990. do svibnja 1991. godine. Bio je blizak saveznik i savjetnik Slobodana Miloševića sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Na liječenje u VMC Karaburma primljen je prošlog tjedna zbog obostrane upale pluća, kao posljedice zaraze koronavirusom.
Studirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, diplomirao 1952. a doktorirao 1965. godine. Tijekom karijere bio je na različitim visokim državnim funkcijama.
Na čelu Predsjedništva – rotirajućeg tijela sačinjenog od predstavnika svih jugoslavenskih republika koje je rukovodilo zemljom – Jović je kao predstavnik Srbije bio od 15. svibnja 1990. do 15. svibnja 1991.
Bio je blizak saveznik i savjetnik Slobodana Miloševića. Temeljem njegove odluke izvedeni su tenkovi na ulice Beograda, u ožujku 1991., kako bi se razbile demonstracije oporbe.
Jović se u Hrvatskoj najviše pamti po lakrdiji koju je napravio kad ga je na mjestu predsjednika Predsjedništva SFRJ trebao naslijediti Stjepan Mesić. I vicevima koje je Mesić pričao na njegov račun.
Joviću je mandat istekao 15. svibnja 1991. nakon čega je bio red na Hrvatsku da popuni mjesto. Mesić je trebao 16. svibnja 1991. automatski postati predsjednik Predsjedništva SFRJ-a, ali je Borisav Jović zatražio glasanje. Rezultat glasanja bio je neriješen (4 : 4) jer su Hrvatska, Slovenija, BiH i Makedonija glasale za Mesića, a Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora protiv njega.
Predsjedništvo je postalo paralizirano, a tek nakon pritiska europske diplomacije Stjepan Mesić konačno je izabran za predsjednika.
U međuvremenu je počeo rat u Sloveniji, a na Hrvatsku se pripremala agresija. Nakon Hrvatskog proglašenja neovisnosti, Mesić je dao ostavku na dužnost predsjednika naglasivši time da SFRJ više legitimno ne postoji.
Jović je svjedočio u Haagu na suđenju Miloševiću. Napisao je sedam knjiga, među kojima su i “Posljednji dani SFRJ” (1995.) i “Knjiga o Miloševiću” (2001.).
M.M. /Foto: screenshot
