Francuski pravnik i političar Robert Badinter, bivši ministar pravosuđa koji je bio predsjednik arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji 1991. godine, preminuo je u petak u dobi od 95 godina, izvijestili su francuski mediji.
Rođen je 1928. u Parizu. Bio je profesor prava na Sorbonni, francuski ministar vanjskih poslova, predsjednik francuskoga Ustavnog vijeća i senator francuske Nacionalne skupštine. Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu dodijeljen mu je 2003., a za dopisnog člana HAZU izabran je 2014. godine
U vrijeme raspada Jugoslavije bio je na čelu takozvane Badinterove komisije koja je u prosincu 1991. donijela mišljenje da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju kojega su 15. siječnja 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
U svojoj dugogodišnjoj pravničkoj i političkoj karijeri u prvom redu se zalagao za ukidanje smrtne kazne u Francuskoj, u čemu je 1981. i uspio.
Kao židovski intelektualac i ministar u socijalističkoj vladi, čiji je otac umro u njemačkom koncentracijskom logoru, Badinter je bio meta brojnih napada francuske desnice, od kojih su neki bili obojeni antisemitizmom.
Kad je François Mitterrand postao predsjednik u svibnju te godine, imenovao je Badintera za svog ministra pravosuđa. Ukidanje smrtne kazne postalo je prioritet nove socijalističke vlade, ali je u nekim krugovima naišlo na snažan otpor. Badinter je iz prve ruke svjedočio jezivoj konačnosti giljotine i bio je odlučan progurati zakon.
Bio je i predani borac za dekriminalizaciju homoseksualnosti.
Robert Badinter je predsjedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. siječnja 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice (EEZ) 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Robert Badinter imenovan je predsjednikom peteročlane komisije koju su činili predsjednici ustavnih sudova iz država članica EEZ-a.
Prema mišljenju komisije, u zaključku donesenom 29.11.1991., SFRJ se raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu mijenjati.
Ova odluka je pružila pravnu podlogu za priznanja neovisnosti republika bivše SFRJ i na temelju nje su 15. siječnja 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Životopis
Robert Badinter, francuski pravnik i političar, rođen je 30. ožujka 1928. u Parizu. Nakon diploma stečenih na Filozofskom (1947.) i Pravnom fakultetu (1948.) Sveučilišta Sorbone, magistrirao je na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1949.). Doktorirao je u području pravnih znanosti.
Na Sveučilištu Sorbone aktivno je djelovao u razdoblju 1974. – 1994. kao profesor emeritus. Bio je ministar pravosuđa (1981. – 1986.); obavljajući tu dužnost, istaknuo se ukidanjem smrtne kazne, vojnih sudova u doba mira, poboljšanjem prava žrtava u kaznenom pravosuđu i uvođenjem rada za opće dobro na slobodi kao zamjene za kaznu zatvora. Od 1986. do 1995. bio je predsjednik Ustavnog suda, a od 1995. član je Senata Francuske Republike.
Nakon 1989. uključio se u rješavanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i istočne Europe. Bio je predsjednik peteročlane („Badinterove“) Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.).
Od studenoga 1991. do kolovoza 1993. Komisija je donijela 15 pravnih mišljenja o nositelju prava na samoodređenje naroda, raspadu i sukcesiji država, načelima i kriterijima za postupak oblikovanja i priznanja novih država, zabrani uporabe sile u definiranju međunarodnih granica, poštivanju manjinskih prava i dr. Rad Arbitražne komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio međunarodnopravnom priznanju suverene države Hrvatske i primanju Republike Hrvatske u Ujedinjene narode.
Napisao je desetak zapaženih knjiga s područja ustavnog i kaznenog prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka. Izdvajamo knjige kojima se izjašnjava protiv smrtne kazne L’exécution (Smaknuće), 1973., i L’Abolition (Ukinuće smrtne kazne), 2000.
Njegova djela na području penologije te ustavnopravne i političke povijesti Francuske pisana su s velikom erudicijom i argumentativnom snagom te su nezaobilazno štivo za proučavanje povijesti Francuske revolucije, povijesti francuske kazne zatvora, položaja Židova u doba vichyjevske Francuske te posebice suvremenog abolicionizma.
Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu dodijeljen mu je 2003., a za dopisnog člana HAZU izabran je 2014. godine
D.M. /Foto: afp
