PLAĆANJE sudskih vještaka po 11 puta većoj cijeni od propisane ne predstavlja trošenje proračunskih sredstava u cilju borbe protiv korupcije i kriminala, već naprotiv, kriminal unutar pravosudnih tijelazbog čega treba preispitati odgovornost ne samo zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je donedavno vodila predmet „HPB Bankomat“, već i tadašnjeg ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića koji je neposredno sudjelovao u odabiru vještaka bez prikupljanja ponuda i postupka javne nabave.
Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da je vještake iz Splita angažirao upravo bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i to telefonskim putem angažirajući za izradu vještačenja dvojicu vještaka iz Splita i to umirovljenika Vladimira Krkleca i predsjednika Uprave Splitsko dalmatinske banke Ante Blaževića kojeg glavni državni odvjetnik Mladen Bajić poznaje više od 20 godina što je i sam vještak Ante Blažević potvrdio u svom svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu.
A da skandal bude potpun vještak Ante Blažević je predsjednik uprave Splitsko dalmatinske banke, koje je jedan od većih dioničara supruga glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, što predstavlja sukob interesa, zbog čega se vještak Ante Blažević imao obvezu izuzeti.
No, prema iskazu vještaka Ante Blaževića pred Županijskim sudom u Zagrebu, Mladen Bajić i Dinko Cvitan ignorirali su upozorenja o sukobu interesa.
Mladen Bajić i Dinko Cvitan Sani Ljubičić
Maxportal je u više navrata javno ukazivao i objavio dokumente iz kojih je vidljivo kršenje zakona i propisanih procedura od strane državnog odvjetništva i USKOK-a u brojim predmetima po kojim su Ministarstvu pravosuđa podnijeti zahtjevi za provođenje inspekcijskih nadzora.
Jer, kako imati povjerenja u pravosudna tijela u razotkrivanju i sprečavanju korupcije i kriminala, ako visokopozicionirane i čelne osobe pravosudnih tijela postupaju protivno zakonu i na štetu državnog proračuna.
PRAVOSUDNA TIJELA POD UTJECAJEM POLITIKE ILI POLITIKA POD UTJECAJEM PRAVOSUDNIH TIJELA?
Problem je, u to smo se uvjerili na bolan način, kada politika upravlja kaznenim postupcima. Problem je možda i veći kada tužiteljstvo upravlja politikom. Stvarnost ili tek dojam? Kako god bilo, danas gotovo i nema medija koji u svojim političkim analizama ne uključuje i utjecaj Mladena Bajića i Dinka Cvitana odnosno DORH-a i USKOK-a na izborne procese u državi. Većina se slaže da je taj utjecaj na posljednje parlamentarne izbore bio vrlo značajan.
Objavljena izvješća iz američkog veleposlanstva potvrđuju kako je Bajić i te kako politički kalkulirao s podizanjem (i ne podizanjem) kaznenih prijava i istražnih postupaka za vrijeme predsjedničke kampanje Ive Josipovića.
Najpoznatiji remetinečki klijent Sanader dobro pamti i vjerojatno se sa žalom sjeća političkog utjecaja kojega je imao na Glavnog državnog odvjetnika za svog mandata. Ocjene o političkom rezonu kao vrlo važnom, ako ne i dominantnom odrednicom rada DORH-a pod Bajićevom i Cvitanovom dirigentskom i odgojnom palicom mogu završiti s uskličnikom ili točkom, ali danas gotovo nitko više na njihovu kraju ne bi stavio upitnik.
Mediji ne smiju biti ‘suradnici’ tužiteljstva, već objektivni i nepristrani informatori javnosti
Prirodno je da tužiteljstvo očekuje suradnju javnosti u prijavljivanju i otkrivanju kaznenih djela, ali je zakonom zabranjeno koristiti javnost u stvaranju pogodne klime za osuđujuće presude. Manipuliranje javnim mnijenjem, ukoliko se u surovoj stvarnosti ne može izbjeći čak ni policijskim operacijama izdajničkog imena (operacija“JUDA“) ne bi se smjelo pretvoriti u alat kojim tužiteljstvo unaprijed stavlja čelične verige oko ruku i nogu osumnjičenika.
Jednako tako ni dokazni postupak i pravičnost suđenja ne bi smjeli mirisati na pravičnost inkvizicijskog postupka po kojem je žena koja se utopi jer je zavezana i s teškim kamenom oko nogu bačena u vodu upravo dokazala da nije vještica. Jer ukoliko i unatoč tome nekako ispliva – ima se smatrati vješticom!
Zamjenica ravnatelja Uskoka Sani Ljubičić, ‘ekspert’ za podizanje optužnica bez dokaza
Skandali vezani uz optužnicu „HPB bankomat“ počeli su isplivavati na površinu već u samom početku procesa 2010.god. kada je obrana optuženih izrazila sumnju u nezakonite radnje USKOK-a prilikom izrade financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. Danas, sedam godina od pokretanja istrage, možemo mirne duše reći da je iskonstruiran i isforsiran, a što potvrđuje i rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 05.01.2016. godine kojim je obustavljena istraga protiv Josipa Protege, Ivana Sladonje, Marija Kirinića, te ostalih prijavljenih fizičkih i pravnih osoba Mehanika d.o.o., Nezavisna istarska televizija d.o.o. i dr.
Podsjetimo se, upravo je predmetom „HPB Bankomat“ započelo ‘otkupljenje grijeha’ Sanaderu naklonjenog tužiteljstva. Privođenje uprave jedine državne banke i klijenata za koje je USKOK tvrdio da su tu istu državnu banku koristili kao vlastiti bankomat (što god to značilo) naišlo je na salve odobravanja među osiromašenim pukom. Akteri navodne afere ‘HPB bankomat’ su unaprijed proglašeni krivima i unaprijed osuđeni.
U takvim okolnostima, osuđujuća sudska presuda sve među onima koji se ‘nisu pokajali i priznali ono za što ih se tereti’ očito je trebala biti samo rutina i ispunjenje formalnosti. No nastao je problem. Zavezanih ruku i nogu i s teškim kamenjem oko nogu ovi su sumnjivci odlučili da će radije potonuti nego priznati nepostojeći grijeh. Za utemeljenu optužnicu ovo ne bi trebao biti nikakav problem. Težina dokaza trebala bi učiniti ono što nije postignuto izostankom ‘priznanja’. Za utemeljenu optužnicu i vjerodostojno tužiteljstvo!
Tko olako prihvaća nepravdu i sam je nanosi
Iz do sada viđenog, a i detalja još uvijek nepoznatih javnosti, ‘HPB bankomat’ je već dobio i drugu stranu priče. Iz mnogih činjenica sve više je naznaka da se ne radi tek o slučajnom propustu ili nekompetentnosti pojedinaca u DORH-u i USKOK-u, već i zlouporabama službenog položaja kojima se priklonio dio Bajićevih suradnika u skladu sa navedenom izjavom njegove zamjenice Ljubičić kako se nepriznavanje korupcije ‘neće tolerirati’. I nije se toleriralo! Kršeni su svi zakonski rokovi trajanja istrage, pa rokovi za podizanje optužnice.
Među 524 USKOK-ova dokaza Sud nije pronašao niti jedan koji bi optužbu o udruživanju radi počinjenja kaznenog dijela učinio održivom. Ulagane su žalbe na sudske odluke o odbacivanju optužnice unatoč nedostatku materijalnih dokaza. O njihovoj kvaliteti govori i samo Sudsko vijeće izrijekom napominjući da su jedini dokumenti na kojima USKOK temelji svoju tvrdnju o počinjenju kaznenog djela iz čl. 333 ‘ugovori o radu na temelju kojih su optuženi zasnovali radni odnos’. Tako je samo postojanje rukovodećeg tijela banke od strane zamjenice Ljubičić proglašeno ‘činom počinjenja kaznenog djela’, iako se radi o notornoj zakonskoj obvezi trgovačkih društava.
Rizik je nešto što je ukalkulirano u svaki poslovni odnos. Sloboda poduzetništva je moguća samo ako postoji spremnost na rizik. Ona prestaje kada se rizik proglasi kriminalnim djelom. Navika stečena u brojnim postupcima, ali i postupak koji predstavlja grubo kršenje zakona i ljudskih prava koja nalažu da optužnica mora biti razumljiva, jasna i nedvosmislena, sa iskazanim činjenicama koje ukazuju da je kazneno djelo počinjeno, a što u ovom slučaju očito nije dokazano od strane tužiteljstva.
No za utjehu, tko ide u pogrešnom smjeru ne pomaže mu ni galopiranje, niti beskrajno odugovlačenje sudskog postupka koje je uvijek u konačnici šteta po državu i pravni sustav. Stoga i ne čudi što država plaća štete u milijardama kuna zbog nekompetentnih kadrova uhljebljenih u tijelima državne uprave i institucijama države.
Na žalost, kad treba plaćati štetu, država smo svi mi. Kad treba uživati povlastice, država su samo oni, korumpirani političari i državni uhljebi postavljeni od strane korumpirane politike.
D. Lukić/Foto:fah, Ilustcaija:maxportal
