Ogranak Matice hrvatske u Tomislavgradu u subotu je organizirao skup hrvatskih intelektualaca i predstavnika hrvatskih institucija iz BiH na temu “Unutarnje uređenje BiH” na kojem je usvojena i “Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH i demokratskom uređenju BiH”.
Deklaracija je usvojena nakon što je izabrano radno predsjedništvo u sastavu – Mijo Tokić, Mate Kelava, Ilija Protuđer i Anita Martinac.
“Mi, hrvatski intelektualci, javni kulturni djelatnici, te predstavnici hrvatskih, znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i drugih institucija svjesni teškog položaja hrvatskog naroda u BiH nudimo model budućeg demokratskog uređenja zemlje.
Ovaj model se sastoji u tome da se BiH uredi kao tronacionalna, federalna državna zajednica. Ovakvim unutarnjim uređenjem BiH osigurava se Hrvatima i Bošnjacima u RS, Hrvatima i Srbima u bošnjačkom entitetu, kao i Srbima i Bošnjacima u hrvatskoj teritorijalnoj jedinici slobodno organiziranje u svoje zajednice i povezivanje s nacionalnim entitetima BiH”, istaknuto je, uz ostalo, u obrazloženju usvajanja Deklaracije.
Potpisnici spomenute deklaracije od svih hrvatskih stranaka i političkih organizacija traže da odbiju sudjelovanje u izborima, ako oni budu raspisani po “neustavnom zakonu”.
Uz to, potpisnici Deklaracije mogućnost opstanka BiH kao samostalne, funkcionalne i samoodržive zajednice tri ravnopravna konstitutivna naroda, vide jedino pod uvjetom poštivanja tri načela.
Ta načela su:
Prvo, da BiH mora ostati cjelovita ali ne unitarna, drugo, da BiH treba biti organizirana kao država tri nacionalne teritorijalne zajednice, i to bošnjačke, hrvatske i srpske, a treće načelo spominje da nacionalne zajednice ne moraju imati teritorijalni kontinuitet.
Usvajanjem Deklaracije i njezinog zaključka kojim, smatraju potpisnici, ovako unutarnje uređenje BiH ne krije u sebi nikakvu opasnost za cjelovitu demokratsku trajno i samoodrživu, državotvornu zajednicu Bosnu i Hercegovinu.
Deklaracija će biti upućena Hrvatskom narodnom saboru u BiH sa zahtjevom da se prihvati kao službena politika HNS-a BiH i polazišta za razgovor sa srpskim i bošnjačkim pregovaračima o budućem uređenju BiH kao i razgovore s predstavnicima međunarodne zajednice o budućnosti i budućem uređenju BiH.
Po ovome što je objavljeno Deklaracija u mnogim elementima podsjeća na Lisabonski sporazum ( poznat kao Carrington-Cutileirov plan) iz rujna 1991. godine. Planom je predložena etnička podjela vlasti na svim razinama i prijenos ovlasti središnje države na lokalne etničke zajednice.
Po tom planu u sastav srpske konstitutivne jedinice trebalo je ući 37 općina (44 % teritorija), u sastav bošnjačke 52 općine (44 % teritorija), a u sastav hrvatske 20 općina (12 % teritorija). Sve tri strane su 18. ožujka 1992. potpisale sporazum; Alija Izetbegović za Bošnjake, Radovan Karadžić za Srbe i Mate Boban za Hrvate.
Međutim, 28. ožujka 1992. Izetbegović je, nakon susreta s tadašnjim američkim veleposlanikom u Jugoslaviji, Warrenom Zimmermannom, povukao svoj potpis i objavio da se protiv etničkoj podjeli BiH
M. Marković/Foto: Tomislavcity.com
