Carigradski patrijarhat je u četvrtak nakon dvodnevne svete sinode u Istanbulu priznao neovisnu Pravoslavnu crkvu u Ukrajini, a ta bi odluka mogla razbijesniti Moskvu.
U priopćenju objavljenom nakon sinode Patrijarhat je objavio obnovu već donesene odluke prema kojoj je Ekumenski patrijarhat proglasio autokefalnost Ukrajinske crkve.
Sveta sinoda je također odlučila vratiti na hijararhijsku funkciju patrijarha Filareta Denisenka, nakon žalbe koju je predao protiv Moskve koja ga je isključila.
Nakon neovisnosti Ukrajine 1991. i raspada Sovjetskog Saveza, Filaret je osnovao ukrajinsku Pravoslavnu crkvu i proglasio se patrijarhom, nakon čega ga je Moskva ekskomunicirala.
Tijekom sinode koja je počela u srijedu, dvojica carigradskih izaslanika poslana u Ukrajinu u rujnu su izložili rezultate njihovih misija i kontakata, doznaje se iz Patrijarhata. Misija te dvojice izaslanika u Kijevu doživljena je kao uvod carigradskog priznanja autokefalne Ukrajinske crkve.
Jedan od dvojice izaslanika, američki nadbiskup Daniel je rekao 17. rujna da je već donesena odluka o osnivanju autokefalne Ukrajinske pravoslavne crkve, bez obzira na žestoko protivljenje Moskve.
Ruski patrijarh Kiril odvajanja ukrajinske crkve od Moskve naziva “katastrofom za cijelo pravoslavlje”. Kiril je prije mjesec dana sastao sa Bartolomejem u Istanbulu i pokušao ga spriječiti da prizna autokefalnost Kijeva.
U isto vrijeme ruski mitropolit Ilarion je za ruske državne medije rekao kako bi odvajanje ukrajinske crkve od Moskve bilo “slično crkvenom raskolu 1054.”, kad se Pravoslavna crkva odvojila od Katoličike crkve.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, pravoslavne crkve u Ukrajini podijelile su se na tri dijela: većina je pripala Moskovskoj patrijaršiji, dok je nekoliko parohija pristupilo Kijevskoj patrijaršiji koju je predvodio mitropolit Filaret. Najmanja grupa se nazvala Ukrajinskom autokefalnom crkvom.
Iako je Carigradska patrijaršija najstarija pravoslavna crkva, ona u Moskvi je najmoćnija i ima najveći broj vjernika.
Slučaj priznanja Ukrajinske pravoslavne crkve je presedan jer su destljećima vođeni prijepori tko priznaje uspostavu nove crkve – Carigrad ili matična crkva od koje se nova crkva odvaja. Ruska i Srpska pravoslavne crkva zastupale su stav da ni jedna nova crkva ne može uspostaviti autokefalnost ako im matična crkva od koje se odvajaju ne prizna to pravo. Dakle, nikad.
Samostalnost Pravoslavne crkve u Ukrajini imat će velikog odjeka i na odnose među pravoslavnim crkvama na Balkanu i Hrvatskoj gdje samostalnost traže pravoslavne crkve u Makedoniji i Crnoj Gori.
U Hrvatskoj se u medijima spominje Hrvatske pravoslavna crkva, ali trenutno je više na razini folklora, incidenta i provokacije.
M.Marković/Foto:press