Muzička akademija predložila je Sveučilištu da se zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodijeli počasni doktorat. U obrazloženju se posebno ističu “veliki projekti od posebne važnosti za Sveučilište u Zagrebu u kojima je osobno sudjelovao gradonačelnik Bandić”.
“Gradonačelnik Bandić nadzirao je osiguravanje sredstava i realizaciju samih investicija, pri tome uvijek konzultirajući upravu Sveučilišta i njegovih sastavnica o optimalnim rješenjima”, stoji u obrazloženju.
“Zadužio je Sveučilište”
Navode kako je na inicijativu Milana Bandića 2003. godine kupljena zgrada Ferimporta u vrijednosti 30 milijuna kuna, a iste godine je pravo uporabe i upravljanja na narednih 100 godina preneseno na Muzičku akademiju. Muzičkoj akademiji osiguran je i instrumentarij vrijedan 26 milijuna kuna koji uključuje velike orgulje austrijske tvrtke Rieger Orgelbau te 41 klavir za nastavu i šest koncertnih klavira.
Uz Muzičku akademiju, u obrazloženju se spominju i drugi projekti realizaciju kojih je zagrebački gradonačelnik omogućio, poput rekonstrukcije Francuskog paviljona Studentskog centra, gradnje paviljona za smještaj studenata, kao i stipendiranje studenata i brojni drugi programi, a spominju se i projekti na kojima su Grad Zagreb i Sveučilište”
Prema statutu Sveučilišta u Zagrebu, počasne doktorate i počasna zvanja dodjeljuje Senat. Počasni doktorat može se dodijeliti osobama od iznimnog ugleda, kao i osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj znanosti i kulturi.
Senat, kada dobije obrazloženi prijedlog, imenuje stručno povjerenstvo, a temeljem izvješća toga povjerenstva, donosi konačnu odluku od dodjeli počasnoga doktorata.
ZA i PROTIV Bandića
Prijedlog o počasnom doktoratu Bandiću izazvao je burne i oprečne reakcije javnosti.
Ivo Josipović podržao je dodjelu počasnog doktorata izjavom da je riješio problem star 100 godina: ” Akademija dobila zgradu u centru Zagreba. Bandić je time napravio dobro za Sveučilište i Grad Zagreb.”
Doktorand na britanskom sveučilištu Oxford Vuk Vuković je bijesan zbog dodjele počasnog doktorata bandiću, kaže da će se odreći diplome ETZG zbog “moralne degradacije Sveučilišta koje simbolima korupcije u Hrvatskoj dodjeljuje počasne diplome”.
Zbog dodjele počasnog doktorata Bandiću, sprema se i prosvjed koji će se održati 26. ožujka u 11:55 na Trgu Republike Hrvatske u Zagrebu.
Organizator prosvjeda je Stjepan Perko, doktorand na zagrebačkom Sveučilištu. “Poziv svim doktorandima, studentima i profesorima sveučilišta u Zagrebu da se suprotstave braku Milana Bandića i sramotnog rektora Borasa”, stoji u uvodu poziva na prosvjed
“Ja kao doktorand na Sveučilištu izražavam najdublju sramotu što sam na doktorskom studiju Sveučilišta koje ima za narav mogućnost da se višestruko optuženom Milanu Bandiću dodjeli ikakva počast, a kamoli doktorska. Pozivam sve doktorande, studente, profesore i javnost na okupljanje ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu! Pokažimo da nas ima”, zaključio je Perak uz hešteg #sramimse.
Prvi počasni doktorat zagrebačkoga Sveučilišta dodijeljen je 1913. Tadiji Smičiklasu, a među počasnim doktorima su i velikani Nikola Tesla, Dragutin Gorjanović Kramberger, Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Niels Bohr, Ernest Bloch, Linus Pauling, Branko Lustig, Mirjan Damaška i Milko Kelemen.
Počasni doktori su Tito i Jakov Blažević
No , titula počasnog doktora ide ruku pod ruku s politikom. Tako su počasni doktori Sveučilišta u Zagrebu postali Vladimir Nazor (1946.) Josip Broz Tito (1969., inače bravar po obrazovanju), Vladimir Bakarić, (1977.) dugogodišnji predsjednik Saveza komunista Hrvatske i jedna od najzaslužnijih osoba za gušenje Hrvatskog proljeća.
Počasni doktor je Sveučilišta u Zagrebu od 1981. je i Jakov Blažević, komunistički tužitelj na suđenju blaženome Alojziju Viktoru Stepincu.
Počasnim doktorima proglašeni su austrijski ministar Alois Mock (1993.) turski predsjednik Sulejman Demirel, (1997.) i britanska premijerka Margaret Thatcher (1998.) koji su tu titulu dobili kao osvjedočeni podupiratelji hrvatske samostalnosti
Počasni doktorat 1998. je dobio i američki ministar obrane William J. Perry zbog zasluga za Hrvatsku u Domovinskom ratu, napose u operaciji Oluja.
Priznanje kardinalu Kuhariću
Kardinal Franjo Kuharić titulu počasnog doktora je dobio je 1970., ali na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. U to vrijeme taj fakultet nije bio u sastavu Sveučilišta. Ugovorom između Sveučilišta i KBF-a od 11. ožujka 1996. priznate su sve diplome KBF-a kao sveučilišne pa se i kardinal Kuharić vodi kao počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu.
Ukupno je 14 uglednika na KBF-u proglašeno počasnim doktorima, a među njima je i glasoviti svećenik iz Istre dr. Božo Milanović (1962.) jedan od najzaslužnijih za pripojenje Istre Hrvatskoj.
Kardinal Josip Bozanić titulu počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu je dobio 2012. godine.
Rektor Boras, kojem teče drugi mandat na ovoj poziciji, imenovao je od 2014. trojicu počasnih doktora: Stanka Lasića, književnog teoretičara, povjesničara, esejista i poznatog krležologa, bh političara Dragana Čovića, kojemu je doktorat dodijeljen u ljeto prošle godine te profesoru emeritusa Daniela Hagègea sa Sveučilišta u Orléansu koji je 100. počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu.
Bude li mu dodijeljen počasni doktorat, Milan Bandić bit će 101. na popisu uglednika.
M. Marković/Foto:zagreb.info
