Vlada i sindikati potpisat će u ponedjeljak dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe, odnosno Kolektivnom ugovoru za državne službe, kojim se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Devet od 11 sindikata prihvatilo je Vladinu ponudu
Vlada je sindikatima javnih i državnih službi ponudila povećanje osnovice za šest posto od 1. listopada ove te dva posto od 1. travnja iduće godine. Također je predviđeno povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće u idućoj godini, najkasnije u trećem tjednu rujna.
Do potpisivanja dodatka TKU-a i KU-a dolazi nakon što se sindikalno članstvo devet od 11 sindikata koji su sudjelovali u pregovorima izjasnilo za prihvaćanje Vladine ponude. Pozitivnim izjašnjavanjem devet sindikata ispunjeni su uvjeti za potpisivanja dodatka, jer su “za” Vladinu ponudu bili sindikati koji imaju više od 50 posto od ukupnog broja članova svih sindikata koji su sudjelovali u pregovorima te sindikati iz najmanje tri od pet područja za koja se pregovaralo.
Sindikat hrvatskih učitelja objavio je kako je izjašnjavanju pristupio 17.991 član sindikata, a za Vladinu ponudu izjasnila su se 9133 člana, odnosno 50,77 posto. “Očekuje nas početak pregovora za granski kolektivni ugovor, pregovora kojima su u fokusu specifičnosti rada i položaja zaposlenika u osnovnoškolskome obrazovanju”, stoji u objavi Sindikata.
I većina članstva Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama prihvatila je Vladinu ponudu. “Da je u ovom trenutku ponuda odbijena, do daljnjega bi se odgodila primjena materijalnih prava iz ponude Vlade RH svim radnicima javnih službi, iako je bilo vidljivo da je ponuda drugima u sustavu javnih službi prihvatljivija nego članovima obrazovnih sindikata”, objavio je taj sindikat.
Isto tako, dodaju iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, to bi značilo da će samo članovi sindikata iz obrazovanja sudjelovati u prosvjedima i štrajkovima kako bi izrazili ne samo svoje nezadovoljstvo plaćom, nego i svim problemima s kojima se susreću radeći u sustavu odgoja i obrazovanja.
“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova i materijalne resurse za borbe koje nam tek predstoje kroz gransko kolektivno pregovaranje gdje imamo priliku voditi se samo vlastitim interesima i potrebom za poboljšanjem materijalnog statusa, ali i borbe za zaštitu dostojanstva, za zaštitu digniteta struke zaposlenika obrazovnog sustava te preuzimati rizike samo za sebe, kao što smo učinili u štrajku 2019.”, poručuje Sindikat. Među sindikatima iz područja obrazovanja, Vladinu ponudu odbio je “Preporod”.
Članovi Hrvatskog liječničkog sindikata bili su za Vladinu ponudu, što je pokazala anketa među gotovo 3000 liječnika. “Ovu odluku mogao je samostalno donijeti Glavni odbor Hrvatskog liječničkog sindikata, ali smo smatrali maksimalno demokratičnim upitati za stav sve naše članove”, istaknula je Renata Čulinović-Čaić, predsjednica HLS-a.
Hina/Foto: pxll
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj