U spomen-parku Jasenovac kod spomenika ‘Cvijet’ u nedjelju je održana prva od triju ovogodišnjih komemoracija žrtvama tog logora smrti, koju su organizirali pripadnici židovske zajednice.
Sljedeću bi subotu trebala biti održana komemoracija u organizaciji antifašista, a vjerojatno i srpskih predstavnika, dok će u nedjelju 22. travnja biti središnja državna manifestacij
Na komemoraciji, koja je počela točno u podne, okupilo se stotinjak pripadnika židovske zajednice, kao i izaslanstva veleposlanstava Izraela, SAD-a, Kanade, Njemačke, Srbije, Francuske i Nizozemske.
Predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, istaknuo je da je jako žalostan što se održavaju tri komemoracije, što nema jedinstva, ali da je odgovornost za to na Vladi koja, kako kaže, može vrlo lako ispraviti ili ukloniti glavne razloge što Židovi odvojeno komemoriraju godišnjicu proboja logoraša iz koncentracijskog logora smrti Jasenovac.
‘U državi Ustav mora biti iznad svega, a u Ustavu piše da je pozdrav ‘Za dom spremni’ neustavan. I tu ne može biti nikakvog ali, kakav je ozakonilo Povjerenstvo za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, rekao je Kraus.
Dodao je da je u Hrvatskoj na djelu revizija prošlosti i izjednačavanje Jugoslavije i NDH, što je po njemu nedopustivo ‘jer je NDH bila zločinačka država čiji su rasni zakoni omogućili gotovo u cijelosti eliminaciju Židova iz Hrvatske, a pobijen je i velik broj Srba, Roma i Hrvata antifašista’.
Veleposlanica Izraela Zina Kalay Kleitman rekla je da je tužno što se odvojeno komemorira te je također istaknula da je važno provođenje zakona i Ustava i da kod pozdrava ‘Za dom spremni’ ne bi smjelo biti mogućnosti da se on smije koristiti ponekad, iako smatra da je to privremeno rješenje.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti, najzloglasniji od 50 logora i sabirnih centara koje je organizirala NDH, u kojima su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
Poimenični popis žrtava logora Jasenovac navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.
Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine kada je posljednja grupa logoraša, njih 600,pokušalo proboj iz logora. Većina je poginula tijekom bijega, a proboj iz logora preživjelo je 90 logoraša.
MP/Hina/Foto:
