Promocija knjige “General Praljak“, održana je u Zagrebu 21. studenoga i na njoj je pročitana poruka poslana iz Ureda predsjednice: “Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti.
Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod”.
Documenta ocjenjuje da Grabar-Kitarović tom porukom demonstrira nedopustiv pritisak na djelovanje suda pred objavljivanje pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku jer je, kako navode “svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom”.
Žalbeno vijeće Haškoga suda u srijedu će objaviti pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i drugi”. Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Praljak je tada nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.
Documenta smatra da predsjednica u poruci demonstrirala i “prijezir spram prvostupanjske presude haaškog sudišta (koje je i hrvatsko sudbeno tijelo)”, kao i nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obveze da “predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inozemstvu” jer, navode, “svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status ‘prijateljice suda’)”.
Documenta dodaje i da je predsjednica demonstrirala “zahvalnost” Praljku za obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije “ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu”. A baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne, ističe Documenta.
“Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran – postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja”, zaključuje Centar za suočavanje s prošlošću.
MP/Foto:
