Sudac je proglasio Šešelja krivim i izrekao osuđujuću presudu od 10 godina zatvora. Šešeljeva kazna je odslužena jer je Šešelj u haaškom pritvoru proveo 11 godina i devet mjeseci.
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik Haškog suda, objavio je da je Šešelj odgovoran za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992.
Haški sud podigao je optužnicu protiv Šešelja u siječnju 2003. godine. Dobrovoljno se predao tribunalu 24. veljače iste godine, a suđenje mu je počelo 7. studenog 2007. godine.
Na privremenu slobodu, zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, pušten je 12. studenog 2014. godine, nakon 11 godina i devet mjeseci provednih u Sheveningenu.
Prvostupanjskom presudom 31. ožujka 2016. godine hašški sud Šešelja je oslobodio krivnje po svim točkama optužnice.
Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je u srijedu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi Šešelju.
Sud ga je proglasio krivim i osudio na kaznu od deset godina zatvora, no priznao mu je vrijeme provedeno u haškom pritvoru, te je sukladno s time Šešelj slobodan.
Šešelj je nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina prije dvije godine i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu.
Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo. Vijeće je također tada zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe nego je moguće da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno zaštiti Srba.
Vijeće je također zaključilo da “propaganda nacionalističke ideologije” nije sama po sebi zločin. Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu a oni koji jesu bili huškački – nisu rezultirali progonom. Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.
Šešelj je od puštanja na slobodu u studenome 2014. ignorirao žalbeni postupak poručujući da “ima pametnijeg posla”. Nije nazočio žalbenoj raspravi, a predstojeća pravomoćna presuda ga “ne zanima”.
Šešelj je u pritvoru Haškog suda bio od 2003. godine kada je dobrovoljno otišao u Haag, pa do 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog narušenog zdravlja.
Nije nazočio niti izricanju prvostupanjske presude 31. ožujka 2016. a u međuvremenu se beogradskim medijima pohvalio da je potpuno izliječen od raka.
MP/foto:icty
