Ruski predsjednik Vladimir Putin već tradicionalno krajem godine, obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara i “naroda”. Stiglo mu je dva milijuna pitanja (odgovorio je na nekoliko desetaka) te je više od četiri i pol sata izlagao svoja stajališta.
Najavljen kao “Rezultati godine s Vladimirom Putinom”, događaj je u četvrtak uživo prenošen na glavnim državnim TV kanalima. Putin se pojavio ispred velikog plavog ekrana na kojem je bila karta Ruske Federacije, zajedno s pripojenim dijelovima Ukrajine.
Rusija je Ukrajini preotela Krim 2014. godine i proruske snage su započele sukob u istočnoj Ukrajini, ali osam godina kasnije Putin je pokušao zauzeti Kijev. Tijekom svog četverosatnog nastupa, Putin je također govorio o svrgnutom sirijskom čelniku, agresivnijoj nuklearnoj doktrini Rusije kao i domaćim problemima, poput cijene maslaca.
Odgovarao je na pitanja javnosti, stranih novinara i umirovljenika – ali to je bila visoko koreografirana i strogo kontrolirana afera.
Putin je rekao, gledajući unatrag, da je Rusija trebala ranije pokrenuti invaziju na Ukrajinu, koju on naziva “specijalnom vojnom operacijom”, i biti bolje pripremljena za rat.
Urednika BBC-ja za Rusiju Steve Rosenberg je pitao: “Prije točno 25 godina Boris Jeljcin (bivši predsjednik Rusije, op. a.) podnio je ostavku, predao vam je vlast i rekao vam da se brinete za Rusiju. Oko 25 godina kasnije, mislite li da ste se pobrinuli za Rusiju?”
“Ne samo da sam se pobrinuo za nju nego smo se spasili s ruba ponora. Jer kad uzmete u obzir što se prije toga, ali i poslije toga događalo Rusiji, jasno je da smo išli prema potpunom, totalnom gubitku suvereniteta. A bez suvereniteta Rusija ne može postojati kao neovisna država”, rekao je Putin.
I asked Vladimir Putin: “25 years ago Yeltsin handed you power & told you 'Take care of Russia.’ Do you think you have? In light of significant losses in Ukraine, Ukrainian troops in Kursk region, sanctions, inflation…” Here’s his reply. Producer @LizaShuvalova @BenTavener pic.twitter.com/60G9ncVZiy
— Steve Rosenberg (@BBCSteveR) December 19, 2024
“Borisa Jeljcina svi su ga pokroviteljski tapšali po ramenima, svi su se pravili da ne vide koliko je pio. Bio je dobrodošao u svim gradovima Zapada.
One sekunde kad je podigao glas kako bi pružio podršku Jugoslaviji, onog momenta kad je rekao da se krši međunarodno pravo i Povelja UN-a, čim je rekao da su u modernoj Europi neprihvatljivi zračni udari na Beograd, glavnom gradu jedne europske države, i to bez dozvole Vijeća Sigurnosti UN-a, odmah su ga napali. Vrijeđali su ga, nazivali su ga pijancem i tako dalje. Sjećate li se toga?” kazao je Putin.
Upitan o padu Assadovog režima u Siriji, Putin je inzistirao da to nije poraz za Kremlj – koji je godinama vojno podržavao predsjednika Bashara al-Assada – ali je priznao da je situacija “komplicirana”.
Rekao je da još nije razgovarao sa svrgnutim sirijskim čelnikom, koji je pobjegao u Moskvu dok su se pobunjeničke snage približile Damasku ranije ovog mjeseca, ali planira to učiniti uskoro.
Dodao je da Rusija pregovara s novim sirijskim vladarima o zadržavanju dviju strateški važnih vojnih baza na obali Sredozemnog mora te da će Moskva razmotriti njihovo korištenje u humanitarne svrhe.
O novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Putin je rekao da njih dvoje nisu razgovarali četiri godine, ali da je spreman sastati se s njim “ako on to želi”.
Kad mu je rečeno da je bio u slaboj poziciji u usporedbi s Trumpom, koji bi trebao preuzeti dužnost u siječnju, Putin je citirao američkog pisca Marka Twaina: “Glasine o mojoj smrti su pretjerane”, što je izazvalo smijeh u konferencijskoj dvorani.
Putin je pokazao zastavu za koju je rekao da su mu je dali ruski marinci koji se bore u Kursku
Gororeći o Kini, Putin je rekao da su odnosi Rusije s njezinim istočnim susjedom dosegnuli vrhunac svih vremena i da dvije zemlje koordiniraju akcije na svjetskoj sceni.
“U posljednjem desetljeću, razina i kvaliteta naših [rusko-kineskih] odnosa dosegla je točku koja nikada nije postojala u cijeloj našoj povijesti”, rekao je.
Duži dio sjednice bio je usredotočen na rat u Ukrajini, a Putin je rekao da je “otvoren za kompromise” kako bi se rat okončao – iako nije bilo jasno što bi takvi kompromisi mogli povlačiti za sobom.
Ruske snage napreduju na prvim linijama “svakog dana”, rekao je, opisujući svoje trupe kao “heroje”.
U jednom je trenutku pokazao potpisanu zastavu za koju je rekao da su mu je dali ruski marinci koji su se “borili za domovinu” u regiji Kursk, i pozvao dva promatrača da je drže iza njega za kamere. Putin je napravio zastavu za koju je rekao da su mu je dali ruski marinci koji se bore u Kursku
Također je govorio o ruskim građevinskim projektima u područjima koja je preuzela od Ukrajine, tvrdeći da se standard cesta u ukrajinskoj regiji Luhansk znatno poboljšao otkako su je 2014. zauzele snage koje podržava Rusija.
Na pitanje iz “publike” je li Zapad “primio poruku” o ruskoj promjeni svoje nuklearne doktrine, koju je Putin progurao u studenom, rekao je da “morate pitati njih”.
Nova nuklearna doktrina omogućuje Rusiji da izvede nuklearni napad na bilo koju zemlju, ako je podupre nuklearna sila.
To znači da ako Ukrajina pokrene veliki napad na Rusiju s konvencionalnim projektilima, bespilotnim letjelicama ili letjelicama, to bi moglo zadovoljiti kriterije za nuklearni odgovor, kao što bi mogao biti napad na Bjelorusiju ili bilo koja kritična prijetnja suverenitetu Rusije.
Putin je također naglasio mogućnosti nove ruske balističke rakete srednjeg dometa, Orešnik, koja je korištena u udaru na Ukrajinu u studenom. Kako bi testirala svoju moć, predložio je da bi Rusija trebala ispaliti Orešnik prema Ukrajini. Nema nikakve šanse da se obori.
“Odaberite metu u Kijevu i dovedite zapadnu protuzračnu obranu koju koristi SAD, pa da vidimo može li je presresti Orešnika. Za nas bi to bilo interesantno”, rekao je Putin.
Što se tiče imena “Orešnik”? “Iskreno”, rekao je Putin uz smiješak, “Nemam pojma. Nemam pojma.”
Dominantna tema tijekom cijelog događaja bila je “ruski suverenitet”, a Putin je tvrdio da je manje oslanjanje na međunarodne partnere – djelomično rezultat zapadnih sankcija – jedno od ključnih postignuća njegove invazije na Ukrajinu.
Rekao je da je gospodarstvo “stabilno”, ukazujući na veći rast od zemalja poput Njemačke, ali je priznao da je inflacija od 9,1 posto “alarmantna”.
Zapravo, gospodarstvo se pregrijava i jako se oslanja na vojnu proizvodnju – koja se ponekad naziva “vojnoindustrijski kompleks”.
Tijekom obraćanja, Putin je također odgovarao na pitanja o domaćim problemima – od telefonskih prevaranata do problema mladih ljudi s dobivanjem hipoteke.
D.M. /Foto: BBC
