Cijene plina sada su niže u EU nego što su bile prije ruske invazije na Ukrajinu, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Moramo nastaviti povećavati pritisak na Rusiju i nastavit ćemo, naravno, našu nepokolebljivu podršku Ukrajini”, dodala je na konferenciji za novinare.
Na početku šestomjesečnog predsjedanja Švedske Europskom unijom, Von der Leyen rekla je da je Rusija u osam mjeseci od početka sukoba u Ukrajini smanjila opskrbu EU plinom za 80 posto, ali da je EU to kompenzirala diversifikacijom.
“Bez sumnje, prije rata smo previše ovisili o ruskim fosilnim gorivima. A Rusija je iskoristila tu ovisnost i počela voditi energetski rat.
“Težak rad se isplatio”
Rusija nas je pokušala ucijeniti, ali nije uspjela zahvaljujući našem jedinstvu. Težak rad se isplatio. Cijene plina sada su niže nego prije ruske invazije”, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Kiruni u Švedskoj.
Najavila je da će EK na proljeće objaviti prijedlog reforme tržišta električne energije i da će razraditi mehanizam za zajedničku nabavu plinu.
Jedno od pitanje s kojom se Europska unija suočava je i masovni američki program subvencioniranja proizvoda kako bi se potaknula zelena i digitalna tranzicija. Američki Akt o smanjenju inflacije (IRA) predviđa 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za kupovinu robe proizvedene u SAD-u, poput električnih automobila. U EU postoji strah od bijega investicija i seljenja proizvodnje u SAD-u zbog izdašnih poticaja.
Jedno od rješenje o kojem se u EU-u razgovara jest daljnja liberalizacija pravila o državnim potporama kako bi članice mogla subvencionirati svoja poduzeća.
Premijer Kristersson upozorava da se osim pružanja potpora tvrtkama u sektoru zelene tehnologije mora voditi računa i konkurentnosti.
“Moramo započeti stvarnu raspravu o tome kako poboljšati produktivnost, kako povećati konkurentnost i kako privući više tvrtki na temelju naših vlastitih sposobnosti, a ne samo na temelju državnih potpora”, rekao je Kristersson.
Von der Leyen je rekla da će EK predložiti “ciljane i privremene” promjene okvira za državne potpore te “alat za financiranje investicija potrebnih za zelenu tranziciju”.
Na pitanje kako će izgledati taj “alat”, hoće li to biti u obliku zajedničkog zaduživanja ili će se koristiti postojeća neiskorištena sredstva, von der Leyen je odbila reći išta konkretno, istaknuvši da prvo treba analizirati potrebe za financiranjem.
Kristersson i von der Leyen te švedski kralj Karl XVI. su u Kiruni sudjelovali na svečanom otvaranju prve postaje za lansiranje satelita na europskom kontinentu
Predsjednica EK-a je rekla će mali sateliti koji će se sa sjevera Švedske slati u svemir biti važni za praćenje posljedica klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i otklanjanje njihovih posljedica, kao i za sigurnost, što je vidljivo, između ostalog, i po ratu u Ukrajini.
Hina/Foto: epa
