PROBLEMI s tečajem švicarskog franka najviše su pogodili Mađarsku u kojoj je 2011. godine 80 posto stambenih kredita bilo vezano uz franak. Tamošnje banke su za stambene kredite plasirale oko 26,6 milijardi švicaraca. Iako su bili najtežoj situaciji uspješno su zaštitili korisnike kredita. Mađarska Vlada usvojila je niz zakon na temelju kojih je građanima omogućena povoljna konverzija kredita iz švicaraca u forinte te naknada štete zbog preplaćenih kamata.
Mađarski premijer Orban odlučio se na radikalno rješenje problema svojih sugrađana nakon što je Vrhovni sud sredinom prošle godine presudio da su banke nepravedno određivale kamate za kredite u ‘švicarcima’. Uporište su našli u direktivi Europske unije iz 1993. i tumačenju Europskog suda pravde koji je stao na stranu korisnika kredita.
Na temelju te presude Orban je donio set zakona koji uključuju konverziju kredita u švicarskim francima i plaćanje odštete za preplaćene kamate. Njegovu odluku potvrdio je i Ustavni sud.
Krajem rujna prošle godine mađarski parlament usvojio je zakon kojim su banke morale platiti odštetu klijentima zbog nepravednih kamata. Na udaru su se našle austrijske banke Erste i Raiffeisen, talijanska Intesa i domaća OTP bank. Banke moraju vratiti dužnicima sve preplaćene iznose zbog povećanja kamata, kao i razliku koja proizlazi iz primjene prodajnog tečaja banke i srednjeg tečaja središnje banke. Ukupna odšteta koju banke trebaju platiti u 2015. kreće se između dvije i tri milijarde eura.U studenom prošle godine stupio je na snagu i zakon o konverziji, kojim je otvoren put pretvaranju kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku i euru u kredite u domaćoj valuti. Nakon ovogodišnjeg ‘divljanja’ tečaj švicarskog franka skočio je na razinu od 315,6 forinti, ali to mađarske dužnike više ne brine. Zakonom su određeni tečajevi po kojima se provodi zamjena – 256,6 forinti za švicarski franak te 309,0 forinti za euro. Ovim zakonom Orban je prisilio banke da potpišu sporazum kojim će pretvoriti 12 milijardi dolara kredita vezanih uz strane valute, najviše u francima, u kredite u domaćoj valuti.
Pored ovih radikalnih mjera, mađarska vlada zabranila je nove kredite s deviznom klauzulom, a uvela je i jedinstven porez na banke. I ni jedna strana banka nije se povukla s mađarskoag tržišta. Hrvatska Vlada je od Budimpešte zatražila da joj dostavi zakone kojima su riješili probleme kredita u stranoj valuti. Nadajmo se da će nešto naučiti.
Austrijska središnja banka (Oesterreichische Nationalbank), za razliku od Hrvatske narodne banke, poduzela je učinkovite mjere za zaštitu korisnika kredita u ‘švicarcima’:
1. Još 2006. izdana je brošura koja je morala biti dostupna na šalterima banaka tako da su svi oni koji su bili zainteresirani za kredite u švicarskom franku bili informirani o tome da se radi o visokorizičnom proizvodu.
2. Građani koji su se odlučili za takav kredit morali su potpisati izjavu da prihvaćaju visok valutni rizik.
3. Banke nisu smjele odobravati takve kredite ljudima s niskom kreditnom sposobnošću.
4. Dodatna mjera donesena je 2008, kada je zabranjeno davanje kredita u ‘švicarcima’ fizičkim osobama koje nemaju prihode u toj valuti.
D. L.
Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…
U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…
Tragom usporedbi cijena u njemačkom i hrvatskom DM-u koje su izazvale burne reakcije u javnosti,…
Komentiraj