Vučić i Kurti u Bruxellesu: “Ovo je de facto je priznanje Kosova od strane Srbije”

Sporazum Aleksandra Vučića i Albina Kurtija u Bruxellesu, bez sumnje je najvažniji do sada, rekao je u emisiji “U mreži Prvog” dopisnik iz Bruxellesa Augustin Palokaj, dodajući da on praktično znači priznanje Kosova od Beograda. Ipak, to je tek prvi korak jer će sada tijekom pregovora trebati prihvatiti plan o implementaciji.

Podsjetimo, diplomatska služba EU-a objavila je prvi put cjeloviti tekst prijedloga sporazuma koji ima kratku preambulu i 11 članaka.

U preambuli se kaže da su ugovorne strane svjesne da su nepovredivost granica i poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir.

U tekstu sporazuma kaže se da će dvije strane razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava, da će međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate.
“Vučić i dalje može reći da formalno nije priznao Kosovo”

– Prihvatili su tekst prijedloga o osnovnom sporazumu o normalizaciji odnosa. Ovo je prvi sporazum od 2013. koji ima političku težinu. On će bez sumnje odnose na neku normalniju razinu. Iako on nije konačni, pravno obvezujući sporazum čemu je EU težio, a zbog čega je Miroslav Lajčak dobio mandat prije tri godine.

Dodaje da je ovaj sporazum najmanje što je potrebno da bi se odnosi normalizirali, ali i najviše što se moglo postići u ovom trenutku.

– Nisu se dogovorili oko plana o implementaciji. Bez toga je to mrtav sporazum. U sljedećih nekoliko dana moraju se dogovoriti o aneksu, a to nije lako. On sadrži točne rokove i modalitete, a kako bi se krenulo u implementaciju. Radi se de facto o priznanju Kosova od strane Srbije bez potrebe da se to formalizira. Piše u sporazumu da strane nemaju pravo zastupati jedna drugu u međunarodnim odnosima. Srbija se ne smije protiviti članstvu Kosova ni u jednoj međunarodnoj organizaciji. Tu je i priznavanje putovnica itd.

Ipak, Vučić i dalje može reći da formalno nije priznao Kosovo. Kosovo se obvezuje s druge strane da će osnovati zajednicu općina sa srpskom većinom na Kosovu, pojašnjava dopisnik Palokaj.

“Novi korak u definiranju odnosa”

Mislim da je jako važno da je došlo do dogovora i da obje strane prihvaćaju tekst sporazuma.

– Ipak, i dalje se sada treba razgovarati o implementaciji ovoga dokumenta. Ono što ne bi bilo dobro, da ovaj moment ohrabrenja nestane u različitim interpretacijama i otvrdnjavanju stajališta s obje strane. Ovaj sporazum je drugačiji od onog otprije 10 godina. Onaj je imao drugi sadržaj, ovo je novi korak u definiranju odnosa između Kosova i Srbije. Korak koji u slučaju Kosova daje veću razinu međunarodnog statusa, pitanje je što Srbija vidi za sebe te u kojoj će mjeri biti u stanju prihvatiti sve točke i elemente, rekla je viša znanstvena suradnica Instituta za međunarodne odnose Senada Šelo Šabić.

Ako bi sada Vučić počeo govoriti da taj sporazum ne postoji, ništa nije potpisano, došao bi pod poprilično veću kritiku i pritisak EU-a, poručuje profesor Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti.

– Iz izjava koje smo do sada vidjeli, čini se da je Albin Kurti zadovoljan, a rekao bih da ima dobar temelj za zaštitu srpske manjine. Ipak, postoji mogućnost da se tijekom daljnjih pregovora sporazum “razvodni”, poglavito ako dođe do prosvjeda u samoj Srbiji, navodi, dodajući da je analizirajući poruke na društvenim mrežama, ponajviše na Twitteru, da se osjeti poprilično nezadovoljstvo, i kod oporbe i kod građana.

Povratak u “domaću političku arenu” mogao bi biti problematičan za Vučića, ali i za kritičare iz oporbe.

– Proeuropska oporba će govoriti da nikada ne bi pristali na ovakav sporazum i da on ide daleko dalje što se tiče postavljanja Kosova u međunarodnim odnosima, a nego što je bilo za vrijeme njihove vlasti. Pokušat će predstaviti Vučića koji ne vodi brigu o nacionalnim interesima. Druga oporba, dakle antieuropska i nacionalistička oporba uzet će ovaj sporazum kao “dokaz” da su uvijek imali pravo. Da je došao da provede volju Zapada, pojašnjava Jović.

Augustin Palokaj ističe da tek treba vidjeti što će biti s europskim putem Srbije jer se u sporazumu o tome ne govori.

– Ja pouzdano znam da postoje barem četiri države članice EU-a, kojima ne pada na pamet otvarati bilo kakvo poglavlje, čak i da potpuno Beograd prizna Kosovo, dok se ne uvedu sankcije Rusiji.

Dodaje i sljedeće.

– Diplomati u EU, izjave ruskog veleposlanika u Beogradu da treba pričekati pobjedu Rusije nad Ukrajinom i “novi svjetski poredak” koji će se stvoriti, to vide kao izravan pritisak na Vučića te to žele spriječiti. Zato vidimo mnogo veći angažman SAD-a. Vučić kritizira Njemačku, Veliku Britaniju, ali pohvalno govori o angažmanu SAD-a.

Situacija u Ukrajini jako je otežala poziciju Srbije u međunarodnim odnosima te ideju “vojne neutralnosti”, ističe profesor Dejan Jović.

– Vrlo je teško biti zagovaratelj Rusije. Srbija je tu izgubila jednog velikog saveznika. Postoji ruska uloga u UN-u. Veliko je pitanje ruske prisutnosti u Srbiji. Rusija sigurno nije sretna potpuno što Zapad razrješava odnose između Prištine i Beograda. No, radi se o Rusiji kao “spoiler poweru”, dakle ne mogu formirati svoj poredak na Balkanu, ali mogu povremeno poremetiti, zaključuje.

R.I. /Toto: Tanjug/reuters