Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti u subotu su nakon kraće stanke nastavili razgovor o provedbi sporazuma o normalizaciji odnosa prema planu Europske unije, a američki izaslanik koji je prisutan na sastanku poručio je da bez uzajamnog priznanja nema puta u Europu.
Ranije u subotu objavljena je informacija da je sastanak Vučić-Kurti završen nešto prije 17 sati no bila je to kratka stanka, prenosi Radio slobodna Europa (RSE). Sastanak je završen sinoć oko 23 sata kad se Vučić obratio medijima. Kazao je da su večeras u Ohridu dogovorili nekoliko točaka.
“Večeras ništa nisam potpisao“, kazao je uvodno Vučić. “Obojica smo stavili do znanja što su naše crvene linije, tako da smo stvorili konstruktivnu atmosferu.”
„Ovo nije bio dan D, ali je bio važan dan“, rekao je srpski predsjednik.
Vučić je novinarima rekao da će implementacioni plan “morati nadograđivati“ i da će toačke koje su dogovorene „postati dio pregovaračkog okvira za svaku od strana“ u pregovorima s Unijom.
„Nekakav dogovor smo postigli, ovo neće biti sve, ovih nekoliko točaka koje smo dogovorili postat će dio pregovaračkog okvira za svaku od strana. U procesu koji je dugačak i ozbiljan, Vijeće Europe će procjenjivati koliko je tko uradio iz implementacionog plana koji će morati biti proširen iako meni ne bi smetalo da ostane ovakav“, kazao je Vučić.
Naveo je da na današnjem sastanku „nije ništa potpisao“ i ocijenio da je za Beograd veoma značajno što je „kao prioritetna obaveza stavljeno formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) i to u skladu s prethodno postignutim sporazum u okviru dijaloga“.
„Zbog toga sam zaista zadovoljan. Navedeno je da se odmah krene u formiranje ZSO, ali ne znam hoće li Priština to uraditi“, dodao je Vučić.
“U mjesecima pred nama sasvim sigurno je ozbiljan posao. Ako želimo istrajati na europskom putu, naš napredak će biti cijenjen i po pitanju implementacije ovoga o čemu sam vam večeras govorio“, rekao je Vučić.
Čelnici Srbije i Kosova razgovaraju u Ohridu pod pokroviteljstvom Europske unije u pokušaju da dogovore provedbu sporazuma o odnosima Srbije i Kosova koji je predložila EU, a snažno ga podupiru i Sjedinjene Američke Države čiji je posebni izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar dao intervju za RSE.
Kosovo i Srbija u veljači su u Bruxellesu pristali početi proces normalizacije odnosa uz podršku Zapada nakon gotovo 10 godina dijaloga uz posredovanje Europske unije.
Pripremi sastanka u Ohridu prethodila je shuttle diplomacija izaslanika EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčak te izaslanika Escobara posjetima Prištini i Beogradu.
U intervjuu u Ohridu Escobar je naglasio da je današnji razgovor Prištini i Beogradu prilika da se odmaknu od događaja iz 90-ih i krenu u 21. stoljeće.
“To je i prilika za cijelu regiju”, rekao je i dodao da nije važno da danas bude potpisan sporazum, ali se očekuje finalizacija.
U tekstu sporazuma kaže se da će dvije strane razvijati “normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava”, da će “međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate”, te da se Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Vučić je poslije Bruxellesa nekoliko puta kategorički ponovio da neće priznati nezavisnost Kosova niti prihvatiti članstvo u UN-u.
Smatra da se međusobno priznavanje treba dogoditi kako bi se okončao jedan od posljednji spor u ovom dijelu Europe kako bi taj dio Europe “zauzeo svoje mjesto kao najbrže rastući dio Europe”.
“Mislim da nema puta u Europu bez toga da se sve zemlje međusobno priznaju”, kazao je Escobar.
Sjedinjene Države od početka snažno podupiru francusko-njemački plan, koji je u međuvremenu Europska unija preuzela kao svoj prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
“Oči EU-a i zapadnog Balkana su usmjerene prema Ohridu danas”, tvitao je u subotu ministar vanjskih poslova Europske unije Josep Borrell koji sudjeluje na sastanku kao i Lajčak.
U tekstu stoji i to da nijedna strana neće blokirati niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na njezinom putu prema EU na temelju vlastitih zasluga.
Iz Prištine su, pak, stigle poruke da Zajednica srpskih općina (ZSO), na čijem osnivanju inzistira Beograd, može biti dio konačnog sporazuma samo ako on u središtu ima uzajamno priznanje.
M. Marković/Foto: Tanjug
