Za većinu hrvatskih građana jugoslavenstvo je izrazito negativan pojam, a bivša država povezuje se s lošim iskustvima kao što su komunizam i ugnjetavanje Hrvata, zaključak je knjige “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe” koja je nastala kao rezultat projekta istraživanja javnog mnijenja koje je proveo IPSOS, piše Jutarnji list.
Istraživanje je obuhvatilo 10.500 stanovnika. Na prostoru čitave bivše Jugoslavije (bez Slovenije), Hrvatska je ostvarila najviši rezultat lojalnosti svojoj državi među novim državama.
Čak 66,3 posto hrvatskih državljana nikada se nije niti za vrijeme Jugoslavije osjećalo Jugoslavenima, (osjećali su se Hrvatim) 29,1 posto kaže da jest, ali više nema nikakvih osjećaja za Jugoslaviju, a svega 2,8 posto još uvijek se osjeća Jugoslavenima.
Za razliku od Hrvata, Srbi i Bošnjaci su i danas privrženi ideji jugoslavenstva, pa se 31,8 posto građana Srbije i danas osjeća Jugoslavenima, a svega 24,4 posto nikada se nije tako osjećalo.
Sličan omjer je i u Crnoj Gori, a nešto manji u BiH gdje se 19,2 posto ljudi još uvijek osjeća Jugoslavenima. Taj broj bi bio i veći da u BiH ne žive i Hrvati od kojih većina ne gaji nikakvu simpatiju prema Jugoslaviji.
Da su vrlo ili donekle ponosni što su građani Hrvatske, izjasnilo se 90,8 posto ispitanika. Njih četiri posto reklo je kako im se ne sviđa službena zastava Republike Hrvatske, a više od 97 posto ispitanih pokazalo je sklonost nacionalnoj himni.
Zbog raspada Jugoslavije žali 68 posto stanovnika BiH, 71 posto stanovnika Srbije, te svega 18 posto u stanovnika Hrvatske. Najmanje za raspadom Jugoslavije žale na Kosovu. Većina stanovništva Hrvatske komunizam i Jugoslaviju doživljava izrazito negativno, prije svega kao negaciju hrvatskog identiteta.
Velika većina ispitanika (88,2 posto) izjasnila se katolicima, a 94 posto izjavilo je da im je hrvatski materinski jezik.
Za razliku od gotovo jedinstvenog odnosa građana Hrvatske prema Jugoslaviji, očite su duboke podjele u odnosu na Drugi svjetski rat. Je li ZAVNOH očuvao hrvatsku državnost, 40 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno i približan broj negativno. Dok 40,4 posto vjeruje da su se ovdašnji partizani borili za hrvatske nacionalne interese. Nasuprot ovome, 38,8 posto vjeruje kako su se ustaše borile za nacionalne interese, a sličan omjer ispitanika (36,2 posto), ustaše smatra fašistima.
U usporedbi s Drugim svjetskim ratom, u hrvatskom društvu vlada puno veći konsenzus o Domovinskom ratu. Premda se brojni pojedinci, političke stranke, mediji i civilne udruge 17 godina od 2000. trude uvjeriti hrvatsku javnost da je Hrvatska nastala na zločinu Oluje, više od 75 posto ispitanika to u potpunosti odbacuje, a samo mali postotak u potpunosti prihvaća.
Treba li vrati Dan državosti
U usporedbi s Drugim svjetskim, u hrvatskom društvu vlada puno veći konsenzus o Domovinskom ratu. Iako organizacije za ljudska prava, nevladine udruge i ljevičarske stranke pokušavaju uvjeriti hrvatsku javnost da je Hrvatska nastala na zločinu Oluje, više od 75 posto ispitanika odbacuje sugestije da je hrvatska država etnički očistila zemlju od srpskog stanovništva.
Čak 85,5% je izjavilo da srpsko vodstvo (i vjerojatno srpsko društvo) mora priznati da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku. Usto, na pitanje koji su najvažniji blagdani u Hrvatskoj, tri od četiri najviše rangirana odgovora odnosila su se na događaje iz 1990-ih, Dan državnosti: 26,8%, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti: 22,3%, Nova godina: 15%, i Dan nezavisnosti: 9%.
Čak 85,5 posto građana je izjavilo da srpsko vodstvo mora priznati da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku.
Kad se analiziraju izneseni podaci Hrvati, nakon Kosovara, namanje žale za Jugoslavijom i zagovornici nacionalne samobitnosti imaju razloga biti ponosni iskazanim stavovima Hrvata.
MP/foto:lupiga.com
