Kratkovidnost i nestručnost donošenja odluka u Ministarstvu obrane RH za vrijeme mandata Ante Kotromanovića najbolje se ogleda u slučaju umirovljenja dva transportna zrakoplova AN-32B.
Piše: M. Marković
Odlukom Hrvatskog Sabora ove godine u Litvu i Poljsku odlazi ukupno 290 pripadnika Hrvatske vojske, a u sklopu jačanja prisutnosti NATO snaga na istočnim granicama Saveza. Potreba i ovog transporta hrvatskih vojnika na sjever Europe potvrđuju naša ranije pisanja o problematičnosti odluke iz 2012. godine, jer Hrvatska je ovog trenutka bez zrakoplova taktičkog transporta s kojim je HRZ obavljao čitav niz zadaća, od trenažnih letova, prijevoza vojnih dužnosnika, vojnika do hitnog medicinskog prijevoza, do letova do Kosova i Iraka.
Hrvatski Antonovi u svom su radnom vijeku samo u inozemstvu imali preko 50 letova a što dovoljno govori o njihovoj iskoristivosti i realnim potrebama za takvim tipom zrakoplova.
Mudraci u MORH-u zaključili su da HRZ-u ne trebaju transportni zrakoplovi, a zaboravljaju da čak jedna mala Slovenija koristi transportni zrakoplov L410.
Posebno dramatično bilo je 2012. godine kada je trebalo hitno evakuirati hrvatske vojnike sa Golanske visoravni. Hrvatski AN-32B evakuaciju naših mirovnjaka odradili u za samo pet sati leta. Međutim, Antonovi se sa zagrebačke piste – pomaknuli nisu, jer su bili otpisani, pa je spašavanje golih života naših vojnika ovisilo o austrijskim zračnim snagama.
Nakon ukidanja transportne eskadrile, transport hrvatskih vojnika u Litvu ovisiti će o susretljivošću drugih država. Kako će hrvatski vojnici u Litvi i Poljskoj biti pod njemačkim zapovjedništvom treba napomenuti da će se u tom slučaju transport obavljati na komercijalnoj osnovi. U to vrijeme, Antonovi propadaju pod vedrim nebom na stajanci zračne luke Pleso.
Važno je naglasiti da prodaja ovih zrakoplova nije bila predviđena prema Dugoročnim planu razvoja Oružanih snaga. Taj strateški dokument nije ni predvidio gašenje transportne eskadrile. Ne postoji ni odluka o nabavi zamjenskih transportnih zrakoplova. Groteskno. ‘Input’ Pentagona ili, vjerovatnije loša dosjetka domaćih vojnih planera da se ukine transportna eskadrila – pokazat će vrijeme.
MORH se odrekao transportnih zrakoplova čiji je sat leta jeftiniji od sata leta helikoptera Mi-171 HRZ-a. Svega 15 tisuća kuna je sat leta Antonova 32B.
Prije dva tjedna ministar obrane Damir Krstičević u izjavi za HRT Radio Split najavio je preispitivanje odluke o umirovljenju Antonova, jer se i na primjeru potreba transporta naših vojnika u NATO misije bolno vidi nedostatak zrakoplova za transport ljudstva i ovisnost o tuđim transportnim kapacitetima.
SDP-ova nomenklatura u MORH-u, u suradnji sa tadašnjim vrhom Glavnom stožera OSRH, planirala je Antonove prodati kako bi se kupio, kako su svojedobno pojašnjavali u MORH-u, višenamjenski turboprop putnički zrakoplov. Iza riječi „višenamjenski“ mediji su otkrili da se krio zrakoplov PC-12 spectre, koji se u svijetu uglavnom koristi za luksuzan prijevoz poslovnih ljudi, visokih vojnih dužnosnika i njihove pratnje. Na sreći ili nesreću, kupaca za hrvatske Antonove nema do dana današnjeg jer ih na tržištu, od Rusije, Ukrajine, preko Europe do Afrike, ima na desetke u ponudi.
Zašto vlastitim, promašenim odlukama sami sebe ponižavamo u očima NATO-a? Vojno planiranje u Hrvata? Svi izbjegavaju precizno odgovoriti po kojim se parametrima ono radi.
