U emisiji HTV-a Otvoreno voditelja Mislava Togonala gosti su bili Sandra Benčić (Možemo!), Marko Pavić (HDZ), Branko Grčić (SDP) i zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
Kada će stati rast cijena u Hrvatskoj? Je li inflacija uvezena ili je rezultat domaćeg lova u mutnom? Zašto guverner tvrdi da plaće danas u Hrvatskoj rastu brže od inflacije? Kome i za koliko rastu plaće, a tko je na rubu siromaštva? Kako zaštititi standard građana?
Sandra Benčić (Možemo!) rekla kako su danas u Saboru kritizirali guvernera Borisa Vujčića zbog nedostatka pravovremenih informacija koje nisu došle od HNB-a tijekom prošle jeseni.
– Guverner je nedavno na jednom međunarodnom skupu iznio podatke koji su jasno dokazivali da je značajan dio inflacije koju imamo u Hrvatskoj pogonjen rastom marži te da rast marži u tom udjelu ukupne inflacije ima 5,1 bod dok rast plaće 1,5. To pokazuje da su marže rasle puno brže i puno više doprinosile ukupnoj inflaciji nego rast plaća.
– Dapače, znamo da niti rast plaća nije pratio inflaciju i da su one u 2022. godini realno pale. To znači ako se nominalno povećao iznos mogli ste kupiti manje nego prije. Još dan danas su plaće realno niže nego su bile ranijih godina, dodala je.
– Ono što smo tražili na konferenciji za novinare da ako marže najviše pogone inflaciju u Hrvatskoj i ako je činjenica da je više od 8% od 12% inflacije koje smo imali domaća inflacija, a ne uvezena, da onda mjere suzbijanja inflacije moraju biti drugačije.
Onda se pitanje poreza na ekstraprofit ne može zadržati samo na profitima ostvarenim u 2022. nego sada već moramo donijeti izmjene zakona o ekstraprofitu kako bismo signalizirali onima koji će ostvarivati ekstraprofite da će biti oporezivani. No ne na sve sektore jednako kao u 2022. nego oni sektori koji su najviše povisivali marže i time najviše doprinijeli inflaciji, a izgleda da su to sektori trgovine i smještaja, istaknula je Benčić.
Pavić: Hrvatska izbjegla recesiju, očekujemo jasan zamah gospodarstva
Marko Pavić (HDZ) je rekao kako su danas imali prilike, između ostalog, u Saboru raspravljati o izvješću guvernera, ali i o rezultatima politike Vlade u obuzdavanju inflacije.
– Ono što svakako treba istaknuti da je Vlada stala dosad s četiri paketa, od kojih zadnji 1,7 milijardi eura. Cilj je bio da ublažimo cijene energije, podsjećam da imamo cijenu struje i plina 2 do 3 puta jeftinije nego tržišnu, da zaštitimo građane od inflacije i da osiguramo socijalne transfere i da spriječimo socijalnu frakturu za one koji su najranjiviji, prvenstveno umirovljenici, nezaposlene osobe, mladi i djeca, sve ranjive skupine, rekao je Pavić.
– To je dovelo do rezultata, inflacija u zadnja 4 mjeseca usporava i prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća je prešla 1106 eura. Zadnjih 6 godina je akumulirana inflacija 16,4%, od toga lani 10,1%, ali su plaće rasle 30%, mirovine 28%, minimalna plaća skoro 70%. Hrvatska je izbjegla tehničku recesiju i očekujemo jasan zamah gospodarstva, istaknuo je Pavić.
– Što se tiče zakona o ekstraprofitu, donijeli smo ga upravo zbog manipulacija s cijenama. Donio je nekoliko stotina milijuna eura u proračun, dodao je.
Grčić: Radnici su zanemareni u raspodjeli većeg BDP-a
Branko Grčić (SDP) rekao je kako bi se osvrnuo na podatke koje govori Pavić, a koji su puni nelogičnosti.
– Ja sam ovdje u ovom studiju prije šest mjeseci upozorio na radikalnu promjenu u raspodjeli u Hrvatskoj. To su sad pokazali podaci i analitičari iz drugih zemalja iz našeg okruženja. Imate situaciju da vam BDP prošle godine raste realno preko 6%. Istovremeno imate realni pad plaća i tu se mi ne slažemo.
Podaci jasno pokazuju da su zaposlenici, radnici zanemareni u toj raspodjeli i da je taj veći BDP koji je stvarno ostvaren otišao negdje drugdje. To sam ja govorio prije 6 mjeseci ovdje, kad je malo tko o tome pričao. A zapravo nema gdje otići nego na dva izvora koji čine strukturu BDP-a. To su državni prihodi (porezi i doprinosi) i profiti. Jasno je ako je država negdje otprilike pratila BDP je da su profitirali oni koji stvaraju profit. Profit nije sramota, sramota je da neki ljudi u Hrvatskoj ne mogu živjeti od svojih dohodaka, bilo da su plaće, bilo da su mirovine, rekao je Grčić.
– Podaci za šest godina o kojima govori Pavić su vrlo jasni. Iz prezentacije Vlade koja je prije nekoliko tjedana puštena u javnost, jasno se pokazuje da je BDP u šest godina realno porastao 25%, a plaće samo 15%, a mirovine samo 6,7%. Govorim pouzdane podatke iz prezentacije Vlade. Dakle vi nominalne kategorije miješate s realnim kategorijama, naglasio je Grčić.
– To je ključni problem Hrvatske. Dogodilo se to da su mnogi iskoristili inflaciju za pumpanje profita. Ako će taj profit sutra ići u investicije to je dobro. Ako će se taj profit repatrirati, ako će otići iz Hrvatske, ako će u tome uživati neki strani vlasnik koji ima kompaniju u Hrvatskoj, a ne hrvatski ljudi, onda je to problem za Hrvatsku.
Švaljek: U veljači i ožujku već vidimo porast plaća preko 10%
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek rekla je kako bi objasnila da se dobar dio posla središnjih banaka, nositelja monetarne politike, svodi na analitički posao.
– Mi da bi mogli voditi monetarnu politiku moramo imati dobar uvid u stanje stvari, u podatke. I to ne samo podatke nekog vremenskog presjeka, znači ono što je sada, nego i u trendove, u ono što je bilo prije i radimo prognoze na najbolji mogući način kako možemo onoga što očekujemo za ubuduće, objasnila je Švaljek.
– Što se tiče kretanja plaća i kretanja cijena činjenica je da su u 2022. godini plaće realno zaostajale za rastom cijena. Imali smo razdoblje kada su cijene obrisale dio kupovne moći koju daju te plaće. Ono što vidimo sad u 2023. godini, zato mislim da je dobro udaljiti se od jednog podatka, od analize za jednu godinu, podaci pokazuju dosta veliki porast plaće. U veljači i ožujku već vidimo porast plaća preko 10%, što znači da plaće i realno rastu, dodala je.
Također je rekla kako se podaci da su marže najviše rasle u trgovini, prijevozu i smještaju odnose na 2022. godinu.
– Trebali bi malo rastegnuti vremenski horizont i onda bismo vidjeli da se situacija kad uzmemo u obzir nešto više godina. Isto tako što se tiče plaća. Vidimo da plaće u sektoru nekretnina rastu, što se može povezati s naglim rastom cijena nekretnina u 2022. godini. Međutim, ja bih stvarno apelirala na to da gledamo malo duže razdoblje, duže trendove i onda bismo mogli bolje zaključivati o tome što doista događa, istaknula je Švaljek.
Dodala je kako je briga o stabilnosti cijena je primarna zadaća HNB-a.
– Mi tu zadaću obavljamo na najbolji mogući način u ovim uvjetima. Imali smo veliki šok, nakon pandemije imali smo naglo otvaranje gospodarstva, a veliku potražnju koja ponuda nije pratila, prekinute opskrbne lance i to je dovelo do prosta cijena. Činilo se 2021. da će inflacija biti prolazni fenomen no dogodila se invazija Rusije na Ukrajinu, to je dodatno povećalo cijene energenata. Čak je bila prijetnja da ćemo ostati bez energenata na zimu 2022. na 2023., objasnila je Švaljek.
– Imali smo porast cijena sirovina, energenata i to je utjecalo na cijene u Hrvatskoj. Potom 2022. cijene energenata su počele padati, a kod nas je inflacija i dalje rasla. Mi smo se morali fokusirati ne samo na osnovnu mjeru inflacije, harmonizirani indeks potrošačkih cijena, nego na temeljnu inflaciju koja je pokazala da se inflacija negdje kod nas začahurila. Išli smo gledati što to kod nas pogodi rast cijena. Dekomponirali smo rast kroz deflator BDP-a koji je pokazao da u tom deflatoru više cijene pogone marže nego što pogone plaće, dodala je Švaljek.
Reagirala je Benčić i rekla da kada se govori o statistikama da se govori o prosjecima, pa čak i o IPC-u, indeksu potrošačkih cijena.
– I Svjetska banka i svi analitičari uporno govore kako indeks potrošačkih cijena nije dobar pokazatelj inflacije i nije dobar vodič za mjere. Zašto? On vam kaže da je inflacija 10% u Hrvatskoj, međutim tih 10% je prosjek. A vi imate kućanstva u Hrvatskoj na koje inflacija djeluje 30%, istaknula je.
Švaljek je dodala kako svatko od nas ima svoju inflaciju.
– Svaka inflacija za svaku osobu je ovisna o tome što mi trošimo. Državni zavod za statistiku ne može izračunavati 4 milijuna inflacija. Ali ovo je najbolje što može, istaknula je.
Pavić je rekao kako je Vlada svjesna da je upravo najveći teret povećanja cijena i marži pao na one građane koji imaju najmanje.
– Upravo zato je Vlada, prepoznajući to da isto povećanje cijena različito pogađa, ciljala mjere da spriječi socijalnu frakturu, odnosno da socijalnim transferima, što nije politika desne vlade, stane iza građana i upravo onih koji su najviše ugroženi. Kada gledamo statistiku zadnjih nekoliko godina u mandatu ove Vlade broj onih koji su ugroženi od siromaštva pao je za 342.000. Mjere koje Vlada radi, ciljane su, idu one široko, ali ciljane su prema građanima koji najviše osjećaju inflaciju, objasnio je Pavić.
Grčić je istaknuo kako treba biti pošten i reći kako je dio mjera koje je donijela Vlada zaista pogađa i najsiromašnije slojeve društva, što je pošteno zato što oni najviše trpe.
– Najjednostavnije je to objasniti na primjeru niskih mirovina. Ljudi s niskim dohocima uglavnom kompletan svoj dohodak koriste za samo tri kategorije od 10-11 kategorija potrošnje – na hranu, stanovanje i energiju jer to ne mogu izbjeći. To su ključne stvari za život i ta je inflacija daleko veća od 12%. Ta je inflacija negdje između 18% i možda čak 20%. Zato i kažem da je dijelom Vlada pogodila i tu treba biti pošten i potvrditi, rekao je Grčić.
Osvrnuo se i na porast plaća.
– To nije rezultat pritiska u smislu sad je inflacija pa se dižu plaće da one dostignu inflaciju. Ne, to je potpuno pogrešno. Te plaće rastu zbog još jednog bitnog momenta koji se odvija na tržištu rada, a to je nedostatak radne snage. Vi ako želite zadržati ljude onda ih morate platiti. I zato plaće u nekim segmentima rastu, ali nažalost ne u svim i tu je problem, naglasio je Grčić.
R.I. /Foto: hrt
