Velikan Antun Gustav Matoš jednom je zapisao: “Narodi mogu postići sve, samo ime ne, ako ga izgube.” Te riječi duboko osvjetljavaju značaj očuvanja nacionalnog identiteta. Gubitak imena nije samo gubitak riječi, već gubitak suštine, sjećanja, kulture i duše jednog naroda.
Draga braćo i prijatelji Hrvati, sestre Hrvatice,
Danas, 13. siječnja ove 2025. godine, proslavljamo Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori, dan koji simbolizira vašu povijesnu istrajnost, kulturnu autentičnost i identitetsku snagu.
Vaš put kroz vjekove bio je ispunjen izazovima, od povijesnih turbulencija i političkih previranja do kulturne asimilacije i negacije. Ipak, poput hridi koja stoji nepokolebljiva pred talasima, vi ste opstajali i postajali, utiskujući neizbrisiv pečat u povijest i kulturu ne samo Hrvatske već i Crne Gore.
Velikan Antun Gustav Matoš jednom je zapisao: „Narodi mogu postići sve, samo ime ne, ako ga izgube.“ Ove riječi duboko osvjetljavaju značaj očuvanja nacionalnog identiteta. Gubitak imena nije samo gubitak riječi, već gubitak suštine, sjećanja, kulture i duše jednog naroda.
Vi ste, usprkos svim izazovima, uspjeli da očuvate svoje ime i identitet, gradeći ga vjekovima na obalama Jadrana i Mediterana, đe svaka morska kap nosi priču o vašoj borbi, istrajnosti i ponosu.
Vaš doprinos Crnoj Gori je neprocjenjiv. Kao etnički Crnogorac, ponosim se što vas smatram svojom braćom i prijateljima jer bogatstvo vašeg identiteta, kulture, običaja i katoličke vere čini neizostavan dio crnogorskog duha. Vaša mati Hrvatska jeste i uvijek će biti vaš temelj, ali i Crna Gora je vaš dom, onaj dom koji ste izgradili s ljubavlju, radom i žrtvama.
Bez obzira na pokušaje asimilacije i nametanja floskula poput lažne odrednice “Bokelj” kao “zamjene” za vašu autentičnu identitetsku odrednicu – Hrvata – vi ste ostali dosljedni, boreći se srcem, olovkom, kulturom i intelektom.
U knjizi „Kristali duha. Misli i pogledi Antuna Gustava Matoša”, koja je 2004. koja je objavljena u izdanju Školske knjige. Knjigu su uredili velikani hrvatske kulture dr. Mate Ujević i akademik Dubravko Jelčić. Na strani (247-248) piše:
„Hrvatska je zemlja, koja vas hljebom hrani, grije svojim suncem i bije svojim vjetrom. Hrvatska je naša knjiga napisana i nenapisana – ona, koja trune u gluhim grobovima Predaka. Čista, etnografski čista Hrvatska na selu, na najmanje tuđinskom selu naše otadžbine; idealna, najčišća Hrvatska je tu, u našem mozgu, u našem srcu.“
Ove riječi nas podśećaju da Hrvatska predstavlja: duh, misao i ośećanje. Vi ste ti koji nosite taj duh i prenosite ga generacijama, čuvajući ga i u najtežim vremenima. Crna Gora, kao država vašeg postojanja i stvaranja, postaje bogatija upravo zahvaljujući vašem prisustvu, jer vi unosite srce, dušu i kulturu Hrvatske u ovaj deo Mediterana.
Dan Hrvatskog naroda u Crnoj Gori nije samo vaš praznik, već praznik svih nas koji prepoznajemo značaj zajedništva, međusobnog poštovanja i kulturnog bogatstva. Neka ovaj dan bude poticaj za nove generacije da nastave graditi mostove između dva naroda i dvije domovine – Hrvatske i Crne Gore.
Draga braćo Hrvati i sestre Hrvatice, neka vam Dan Hrvatskog naroda Crne Gore bude trenutak ponosa i duhovnog uzdizanja, ispunjen najljepšim śećanjima i probuđenim emocijama koje podśećaju na vašu bogatu baštinu i naše zajedništvo.
Drevni grad Kotor, čuvar naše bogate povijesti, ponosno čuva uspomene na vjekovno kulturno nasljeđe i duh hrvatskog naroda – neka i vi budete snažni bedemi koji čuvaju tradiciju i identitet. Tivat, grad kmetova i gospodara, nosi priče o mukotrpnom radu i uspjesima vaših predaka, dok Perast, grad slavnih pomorskih kapetana, śedoči o hrabrosti i viziji vašeg naroda koji je plovio nepreglednim morima, ali uvijek ostajao vjeran svojim korijenima.
Podsjetimo se ponosa hrvatskog pomorstva kroz lik i djelo pomorskog kapetana Iva Vizina s Prčnja, koji je postao besmrtni simbol hrabrosti i pomorske vještine, ali i dokaz nepokolebljivog duha hrvatskog naroda u suočavanju s najvećim izazovima. Vizinovo putovanje svijetom ostaje podśetnik na snagu i upornost vaših predaka. Neka vam svjetlost katedrale Svetog Tripuna, koja stoljećima simbolizira vjernost i istrajnost, osvijetli put a ritam Tripundanskog kola, kao odraz naše zajedničke radosti i jedinstva, podśeti na snagu tradicije.
Sjetimo se i stihova velikog Mara Dragovića, koji su utkani u samo srce hrvatske književnosti, śedočeći o neiscrpnom duhovnom bogatstvu vašeg naroda. Neka nas sve ove uspomene i simboli podśete da ste dio nečeg veličanstvenog i trajnog, također, da vas povijesne bure i oluje samo ojačaju, kako biste, bili poput vaših predaka i ostali čvrsti i ponosni.
Budite vjerni čuvari vaše baštine, predani zajedništvu i svijetloj budućnosti hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Naša dužnost je da mlađim generacijama ostavimo u amanet da njeguju vaše nasljeđe, čuvaju hrvatski jezik i s ponosom nose ime Hrvata u Crnoj Gori. Zato danas s ponosom kažemo: Da su vječne i ponosne Hrvatska i Crna Gora!
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicist
