Potres magnitude 4.8 po Richteru sinoć je zatresao j područje Zadra, a iako snažan nije prouzročio veća oštećenja. Sličino je bilo i u potresu magnitude 6.1 po Richteru, koji je u travnju 2022. godine pogodio područje grada Stoca u Hercegovini.
Taj potres bio je vrlo je sličan onome koji je 29. prosinca 2020. pogodio Petrinju (6,2 po Richteru), a razorniji je od onoga koji se 22. ožujka 2020. dogodio u Zagrebu (5.5 po Richteru ).
Potres u Dalmaciji bio je relativno jak, no na svu sreću nije prouzročio veču štetu, a zašto je to tako pojasnio je seizmolog Tomislav Fiket sa zagrebačkog PMF-a.
“Oštećenja se, naravno, mogu dogoditi na slabije građenim objektima i objektima povijesne baštine jer oni nisu građeni da izdrže potrese. No novije građeni objekti ne bi trebali biti ugroženi. Naime, to je područje koje je na stijeni tako da nema efekata amplifikacije slojeva aluvijalnog tla kao u slučaju Petrinje i Zagreba”, kaže Fiket, što u prijevodu znači da je Dalmacija zbog svog krškog i čvršćeg tla ”otpornija” na podrhtavanja koja dolaze iz dubine.
”To znači da je potres u neku ruku blaži nego kad pročitate magnitudu”, dodaje.
Postoji li neko područje u Dalmaciji koje ima tlo sličnije onome kakvo je na području Zagreba i Petrinje, pa je i samim time osjetljivije na potrese?
“Imate doline rijeka ili područja u kojima je građeno na nasipanom terenu pa onda može biti efekata podloge. U principu naša obala je, srećom, kršovita i razvedena pa je i onda tih efekata manje, ali naravno da kod Neuma i tog dijela doline Neretve ima efekata podloge. Ako se na nekakvom nasipanom terenu gradilo, onda taj nasipani teren djeluje kao podloga koja može utjecati na eventualnu amplifikaciju – odgovara Fiket koji podsjeća kako na ovaj potres, kao ni na ostale, nismo mogli biti ranije upozoreni.
“Potresi su upravo zato problematični za proučavanje jer potres može doći sa serijom prethodnih potresa, ali može i bez njih. Nema apsolutno nikakvih pravila.”
Ono što se zna, navodi Fiket, jest da postoje određena područja na kojima se relativno često trese, no nikada s većom magnitudom.
“Imamo, primjerice, serije potresa na Krku i Mljetu koje nikada nisu rezultirale većom magnitudom, na našu sreću. One su iritantne i nisu vam drage jer vas svako malo nešto treska, ali se, srećom, ništa strašno ne dogodi. Ipak, pravila nema – da ih ima, i nama bi posao bio puno jednostavniji”, kaže jedan od vodećih seizmologa u Hrvatskoj.
“U Japanu se uspjelo nešto napraviti jer su tamo puno veći rasjedi, pa su i pomicanja uslijed napinjanja puno mjerljivija. No ni tamo se ne može sa sigurnošću reći kad će se dogoditi. Mi u Hrvatskoj imamo prekrasnu zemlju, ali smo na mnoštvo rasjeda koji su razlomljeni i kratki. Na našu sreću, oni ne mogu dati magnitudu 9 po Richteru, ali ih je s te strane puno teže pratiti. Trebalo bi ih pratiti dugi niz godina, a za to uglavnom nije bilo sredstava, to sve košta, a ljudi obično ne vide korist takvih istraživanja dok se potres ne dogodi. “
Upravo se to dogodilo i zagrebačkim seizmolozima, nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa dobili su bolju opremu, a njihova služba je sad ojačana i s 11 novih zaposlenika. Problem vidi u broju mladih koji postaju seizmolozi, pa se služba popunjava srodnim strukama.
“Ova godina će nam biti ključna za postavljanje opreme, tu molimo i pomoć države i lokalne samouprave da nam omoguće da što bezbolnije postavimo te postaje do kraja ove godine jer ćemo onda svi zajedno imati bolju budućnost s više podataka i boljim uvjetima gradnje”, kazao je Fiket.
M.M. /Foto: Press
