PREDSJEDNICA HSP AS i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić optužila je danas srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da donacijom ćiriličnih čitanki i gramatike za učenje bunjevačkog govora učenicima u Subotici nastoji uništiti hrvatski jezik i kulturni identitet u Vojvodini.
“Nikolićeva donacija ćiriličnih čitanki i gramatike bunjevačkog govora učenicima u Subotici posljednja je manifestacija politike uništenja hrvatskog jezika i kulturnog identiteta na tlu Vojvodine”, objavila je danas Tomašić na svom Facebook profilu.
Iako se svatko ima pravo nacionalno ili regionalno izjasniti prema vlastitom osjećanju, pa tako i oni koji se primarno osjećaju Bunjevcima a ne Hrvatima, kaže Tomašić, višedesetljetna politika Srbije konstantno favorizira jednu manjinsku grupaciju na štetu druge.
Tomašić je pritom optužila i predsjednika Republike Ivu Josipovića i premijeraZorana Milanovića jer nisu reagirali na Nikolićev “akt tihog kulturocida”.
Josipović bi trebao iskoristiti “dobre veze koje je stvorio šireći bratstvo i jedinstvo po tzv. regiji, ali se bojim da ta ‘ljubav u regionu’ vrijedi kao politička moneta samo s ove strane granice”, piše Tomašić.
Milanoviću pak poručuje da “velikosrpska politika četničkog vojvode (…) može začuditi samo beskrajno naivne i one koji su zadnjih četvrt desetljeća prespavali”, te se pita “u koju od ove dvije skupine spadaju ministri Vlade Zorana Milanovića i sam premijer”.
“Nadam se da se barem osjećaju poniženima jer im vrh ‘prijateljske susjedne države’ nije uzvratio gestu i poslao sporne udžbenike na reviziju u Zagreb”, ironizira Tomašić.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić donirao je učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu tjednik “Hrvatska riječ”.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentira kako je, s druge strane, hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom, što potvrđuje postojanje dvojnih standarda vlasti prema manjinskim zajednicama.
