Ministarstvu uprave održana je prva sjednica radne skupine za izmjene Zakona o referendumu. Njima bi trebali biti precizirani rokovi za prikupljanje i kontrolu potpisa te rokovi u kojima Hrvatski sabor mora odlučiti hoće li o nekom pitanju biti raspisan referendum. Koliko potpisa treba skupiti za referendum? U kojem bi smjeru trebale ići izmjene i treba li mijenjati i Ustav?
U HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’ urednika i voditelja Damira Smrtića gostovali su ministar uprave Lovro Kuščević, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, predsjednica Udruge “U ime obitelji” Željka Markić, potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.
Na pitanje kako je prošao prvi sastanak radne skupine za izradu novog Zakona o referendumu, ministar Kuščević je rekao jako dobro.
– Odazvali su se svi stručnjaci koji su u radnoj skupini. Ministarstvo uprave je pred njih iznijelo probleme s kojima smo se suočili, pravne praznine i zamolili stručnjake da daju prijedloge rješenja kako bi Zakon o referendumu zaživio u punom obliku.
HDZ i Vlada pozdravlja referendum kao jedan dobar institut izražavanja mišljenja naših birača, koji nekad može biti dobar korektiv politici. Plan je da zakon bude na Vladi do kraja ožujka, eventualno u travnju. Zaista nam je važno da se uredi ova važna demokratska procedura, rekao je.
– Postoje pitanja koje su abrogativne naravi, koje mijenjaju zakone. Oni referendumi koji mijenjaju zakone, bilo organske, bilo redovite trebali bi imati drugačiji postotak kvoruma nego što ima ustavni zakon.
Ustavni bi morali imati 40% ili čak 50% izlazaka (od ukupnog broja birača), a drugi bi mogli i s 25% izlazaka. Treba postaviti pravila jer ovdje ih gotovo da i nema. Treba biti obostrano povjerenje onih koji skupljaju i onih koji broje glasove, rekao je Radin.
Na pitanje u kojem bi smjeru trebale ići izmjene Zakona o referendumu Bauk je rekao da je 28. svibnja 50 zastupnika potpisalo prijedlog odluke o pristupanju promjenama Ustava RH koje se tiču izmjene članka 87 stavka 3 i dodavanja još 4 stavka u tom članku kojim bi se propisalo prvo o tome o čemu se ne može raspisivati referendum.
– Još smo propisali da za različite razine odluka budu različit broj glasova. Tako npr. za promjenu ustava da se mora izjasniti više od 50% ukupnog broja birača, za promjenu organskog zakona više od 40% od ukupnog broja birača i za promjene običnog zakona, akta ili odluke 25% od ukupnog broja birača. To bi referendumsku regulativu značajno dopunilo. Sličan prijedlog je bio u ustavnim promjenama 2013. godine, ali one nisu na kraju donesene, rekao je Bauk.
– U radnoj skupini za izradu zakona nema profesora ustavnog prava i nema predstavnika građanskih inicijativa. To je odraz smjera u kojem će ići priprema novog Zakona o referendumu. Slušajući ministra Kuščevića doista čovjeku dođe toplo oko srca, kako je vama stalo do toga da građani iznose svoju volju da sudjeluju u direktnoj demokraciji!, rekla je Željka Markić.
– U procesu građanske inicijative Narod odlučuje su svi oni prijedlozi koje je inicijativa davala, a koji su služili tome da se popune te rupe i da se omogući dobar i transparentan način pregleda potpisa – ministar Kuščević ih je osobno odbijao.
Predloženo je da se da na pregled Državnom izbornom povjerenstvu potpise, predloženo je da se omoguće promatrači, građanska inicijativa Narod odlučuje pripremila je pravilnik u kojem je utemeljila svoje prijedloge na koji se način validiraju potpisi, odnosno da je ključ onoga što građani izražavaju kad daju svoj potpis, namjera da se raspiše referendum.
Mogu reći da je u ovim okolnostima, u kojima je građanska inicijativa prikupila 10% više od 10% potpisa, u kojima je ministarstvo proglasilo nevažećim 40.000 potpisa za prvo i 40.000 potpisa za drugo pitanje, priča o tome da je stalo ovoj Vladi premijera Plenkovića i ministra Kuščevića do toga da ljudi imaju priliku izraziti što misle… to zvuči kao da se rugate i građanima i inicijativama.
Utvrdili ste da ne priznajete potpise, da se nečitko potpisalo 40.000 ljudi. Niste dopustili da se potpisi pregledaju, niste dopustili da se revidiraju. Da je bilo tko to napravio u okvirima političke borbe, kad se borite ući u Sabor ili kad prebrojavate glasove, to bi bio svjetski skandal, bila je oštra Markić.
– U okolnostima u kojima za prvo referendumsko pitanje nedostaje 0,8%, a za drugo pitanje 2%, ne omogućiti pregled potpisa na način na koji se to radi i onda pričate da vam je stalo do referenduma. Ja mislim da vam to nitko razuman u Hrvatskoj ne vjeruje, naglasila je Markić.
– Nije na gospođi Markić da meni vjeruje ili ne vjeruje. Razumijem da mi ne vjeruje, krenuo je odgovarati na optužbe ministar Kuščević.
– Ne ja, pa nitko vam ne vjeruje, upala je u riječ Markić.
– Vidimo da ne vjeruje ustavnim sucima. O broju prikupljenih glasova slavodobitno ste objavili da ste skupili 377.635 glasova, da biste nakon samo sedam dana predali 390.000. Broj je narastao za 14.000 u pet dana. Za razliku od gospođe Markić i za razliku od inicijative Narod odlučuje mi smo izabrani od naroda. Mi smo predstavnici naroda, dobili smo legitimitet, uzvratio je ministar Kuščević.
– Gospođa Markić je pokušala 2015. ući u Sabor, naravno da nije prešla niti u jednoj izbornoj jedinici izborni prag. Mi smo izabrani od naroda i mi to povjerenje narodu vraćamo. Ova Vlada je napravila strašno dobar i transparentan posao. Vjerujemo svim institucijama. Zapitajmo se tko govori istinu, rekao je Kuščević.
Ni Markić nije ostala dužna, opravdavajući rast broja potpisa. Rekla je kako je broj potpisa stizao iz različitih krajeva zemlje te nastavila raspravu.
– Nije normalno da zapisnik Sabora na putu od Sabora do Ministarstva uprave pogubi određeni broj knjiga i prebacuje iz kutije i kutiju. Nije ono što je za očekivati da vaše ministarstvo, vi koji ste se kao ministar izjasnili protiv ove građanske inicijative, o njoj lagali u medijima, optuživali za krivotvorenje, da vi kao zainteresirana strana brojite glasove i onda ne dopustite da se to pogleda, rekla je Markić.
– Nažalost je istina što ste rekli, da imamo puno problema s Ustavnim sudom, odnosno s predsjednikom Ustavnog suda. Zašto? Zato što se on jučer postavio u poziciju vašeg glasnogovornika. Reći ću vam zašto. Jučer je čelnik Ustavnog suda izjavio da Sabor može odlučiti ne raspisati referendum. Godine 2014. taj isti Šeparović je digao ruku za rješenje Ustavnog suda u kojem stoji sljedeće: “Sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan…”.
Tu se umiješao Bauk, rekavši da je teško arbitrirati između Markić i HDZ-a i da će paziti na retoriku.
– Ovo što govori gospođa Markić je u drugom slučaju. Ta odluka i rješenje Ustavnog suda je kad je evidentno da je prikupljeno dovoljno potpisa i onda Sabor bez Ustavnog suda ne može odlučiti da neće raspisati referendum – to je malo drugačija situacija. Da vas malo ohrabrim, Vlada je napravila posao za koji ju je zadužio Sabor i tek će Sabor odlučiti hoće li taj posao Vladi verificirati ili ih poslati na popravni. Ja ću se truditi da iza ovog dijela potpisa ne bude nikakve sjene.
Ono što sam vidio iz izvješća Vlade mislim da su napravili više-manje u redu, ali ako imate neki element na koji treba posebno obratiti pažnju molim vas da dostavite meni ili kolegi Podolnjaku konkretno, rekao je Bauk.
Podolnjak je rekao da je prijedlog SDP-a na dnevnom redu i jednog dana će se pojaviti na raspravi.
– Mi ga ne podržavamo jer je restriktivan. Prijedlog ne slijedi kodeks dobre prakse u području referenduma Vijeća Europe i to ćemo elaborirati ako se pojavi na dnevnom redu. Želimo Zakon o referendumu koji će omogućiti građanima da bez svih ovih silnih prepreka mogu prikupiti potpise u skladu sa zakonskim rokovima, predati ih i imati referendum.
U zakon treba ugraditi sedam točaka i Most će ga podržati:
1) produžiti rok za prikupljanje potpisa na 60 do 90 dana.
2) Omogućiti potpisivanje na svim mjestima gdje je dopušteno javno okupljanje,
3) jednostavniji obrazac bez OIB-a, možda samo broj osobne iskaznice,
4) onemogućiti opstrukciju lokalne samouprave na način na koji se to događalo u ranijim prikupljanjima potpisa uskraćivanjem mjesta, naplatom javnih prostora itd.
5) propisati obavezno sve rokove kako se ne bi moglo odugovlačiti u postupcima provedbe referenduma,
6) ispravnost potpisa povjeriti DIP-u uz sudjelovanje građanske inicijative i na kraju
7) sudbena zaštita u predreferendumskoj fazi, nabrojao je uvjete pod kojima bi Most podržao zakon.
Ministar Kuščević rekao je kako mu je drago da su se okrenuli temi koja je budućnost. Nije mogao ne uzvratiti na paljbu Željke Markić koja je iznosila optužbe da nisu mogli dobiti uvid u nepriznate potpise.
Kuščević kaže da to nije istina, na što mu je Markić rekla da se ne sramoti.
– Gospodin GONG…, nastavila je Markić izazvavši Kuščevićev podsmijeh – za koju znamo da nije udruga koja s ‘U ime obitelji’ dijeli mnogo zajedničkog u pogledu svjetonazora ili o brojnim pitanjima o kojima smo raspravljali, nije niti željela doći na taj igrokaz koji je ministar pripremio, rekla je Markić.
– Bit cijele priče je da je gospodin Kuščević želio ostaviti dojam kao da daje potpise na uvid, a ustvari ljudi nisu imali priliku provjeriti na isti način na koji su pregledavani potpisi, usporediti ih, i onda pokazati da jedan dio tih potpisa je važeći. (…) Vi niste to omogućili, vi ste glumili da omogućujete.
– Neka gospođa pročita izvješće…, rekao je Kuščević.
– Pa ja sam ga pročitala, uzvratila je Markić.
– To su mrtve osobe, mala djeca od 2 mjeseca i tako dalje, ustvrdio je ministar, a Markić odmah uzvratila da to nije istina.
– Ne radi se o nečitkim potpisima, nego o netočnim podacima, kazao je dalje ministar, dok je Markić u pozadini samo nastavljala govoriti da to nije istina.
– Svakome je bio omogućen uvid, zaključio je ministar, na što je Markić odgovorila:
– Pa ne možete ovakvu neistinu govoriti.
Markić je u nastavku Kuščevića optužila da zloupotrebljava ministarski položaj te da laže, na što je on izjavio da su to teške optužbe te ju je zamolio da bira riječi.
– Sa svojim ponašanjem bacili ste ljagu na svih 400.000 ljudi koji su pošteno potpisali. Ti ljudi imaju razloga nikad vam više ne pokloniti povjerenje u nijednom procesu, rekao je još Kuščevć, nakon čega je još neko vrijeme nastavljen njegov verbalni okršaj s Markić.
